DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. 745 samo svoj vlastiti interes i gleda, da šumu dobije što jeftinije te da je izradi i izveze sa što manje troška. Kod toga posla in= vestira u šumska prometila samo tolike svote, što su u razmjeru s eksploatacionim rokom pa je jasno, da nakon izminuća roka vlasniku šume ostaju prometila u neuporabivom stanju. Pošto kupac posuđuje novac za investicije, drži zato naročito grad. osoblje, a osim poduzetničke dobiti računa i sa rizikom, posve je jasno, da je on skup graditelj, a vlasniku šume na koncu ne samo da ne ostaju prometila, nego se lišava i šume, koju je prodao u bescijenje. Ako dakle hoće država, da iz svojih šuma izvuče pravu korist, »da joj šumarstvo preuzme onu ulogu vodstva, na što je ono pozvano u svakom gorskom kraju i kod svakog naroda, koji teži za napretkom« , onda ona mora sama iz svojih sredstava otvo= riti šume pomoću stalnih prometnih sretstava. »Po ti m s t a 1 = u i m prometilima doći će u šumu ona moderna šum. načela, koja će promijeniti dosadašnji na* čin gospodarenja, što je tek iz nužde podržas van, podići će vrijednost šume, osigurati po> trajnost u njezinom iskorištavanju i pokraj sveg konservativizma, potrebnog u šumarstvu, silno podići dohotke šum. gospodarstva.«1 Uz stručna glasila zainteresovala se za tu stvar i javnost pa i političari i cijela akcija bila je doskora okrunjena potpunim uspjehom. Godine 1903. stavljena je prvi put u budžet svota od poldrug milijuna, koja je kasnije povišena na 3,150.000 K.2 Ako to i nije bila odveć velika svota za 1,394.185 ha (2-25 K po ha), ipak je to značilno peripetiju u čitavom dotadašnjem gospodarenju. Zakono= davstvo zemlje stalo je na stranu šumara i priznalo, da su oni jedini pozvani, da prostrane i divne prašume otvore i povezu ni* tima modernih komunikacionih sredstava sa svjetskim pijacom. Zato lijepo veli glavni pobornik te velike ideje Kaân, da nije tako važna ta svota kao činjenica, da je ipak jednom zasnovano i za= početo otvaranje šuma pomoću stalnih šum. prometila, pa se stalno uzda, da će se što dalje, sve većma povećavati djelo iz« gradnje šumskih prometila, jer »prometila su jedini način, da se uz smanjenje produkcijonih i izvoznih troškova osigura pove= ćanje cijene na panju i uzdrži na visini, koju određuje svjetski pijac . . .«3 Pokazujući na susjednu Bukovinu i Galiciju, koje su po 25 K 21 fil. dot. 20 K 80 fil. po ha uložile u istu svrhu, veli, da je svota doista malena, ali je ipak drži dosta znatnom, »da bude zalog i kamen temeljac bolje budućnosti, da svrati pozornost javnog mnijenja pa ga pripravi i upozori na važnost i neod* godivu potrebu šum. investicija, te sa svojim neizbježivim uspje= sima bude potpora onom gospod, djelovanju, koje se ima što prije 1 Kaân: Državne investicije. Erd. L. 1911. — 614. -´ Bund K.: Zakonski predlog za investicije. Erd. L. 1904, — 273. 3 Kaân: spom. djelo str. 615. 3* |