DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 36 <-- 36 --> PDF |
744 Izgradnja šumskih prometila. koji su znali nastupati, naročito prigodom dugotrajnih kiša, pro= loma oblaka itd., kojom su zgodom znali trupci, klade pa i čitavi splavovi postati katastrofalni za okolicu. Sve te okolnosti navele su drž. erar, da je počeo pomišljati na gradnju stalnih prometila: šumskih puteva i željeznica. Suhim prometilima izbjegla su se spomenuta zla, a osim toga imala su još i tu prednost, da izvoz drveta nije bio vezan na stanovito doba godine, već se je vozilo u svako doba. Dok je kraj vodenih prometila drvo stajalo po sječinama, čekajući povoljno vrijeme za spuštanje, plavljenje itd. te je često zahvatilo i klicu bolesti, moglo je ono šumskim putevima i željeznicama biti dovezeno do glavnih prometila u pravo vrijeme i u besprikornom stanju tako u kvalitativnom kao i u kvantitativnom pogledu. (Opća pros metna sredstva mogla su biti suha ili vodena već prema prilikama i udaljenosti, na koju se drvo slalo, pa smo zato prvih godina ovog stoljeća imali prilike slušati o većoj upotrebi rijeka i o izgradnji velikih vodenih puteva (kanala), koji su imali jeftino bacati drvne mase na velike udaljenosti.)1 U starije vrijeme bila je eksploatacija šuma pa i izgradnja šumskih prometila prepuštena kupcu šume, koji su te šume dos bivali uz vrlo nisku cijenu pomoću dugotrajnih ugovora. Nakon izminuća ugovora ostajale su obično opustošene šume, sagrađene privremene komunikacije su bile neuporabive, a drž. erar konšta* tovao, da je prihod šuma u poredbi s prihodom šuma susjednih zemalja strahovito zaostao. Istražujući uzroke toj napadnoj raz* lici došlo se do zaključka, da je tome kriv: nedostatakstal« nih, suhih komunikacija i dotadašnji način eksploatacije. Na promjenu načina eksploatacije moglo se je pomišljati samo u svezi s izradnjom valjane mreže stalnih šum. prometila. Veliki dio šuma bio je zatvoren; ne samo da nije bilo valjanih puteva kroz šume, nego su bile zapuštene i ceste, što su spajale šume sa selima te javnim cestama i željeznicama bile su u zapuštenom stanju. To stanje i upliv njegov na šum. gospodarstvo vrlo dobro ilustriraju ove riječi: »Težak izvoz iz šume, tegotna i dugotrajna kirija po javnim putevima reducira na minimum trgovački do* bitak, zločesti putevi i njihove posljedice uništuju kirijaševu za* službu, a porazni utjecaj tih okolnosti drži na sasvim niskoj razini dohodak vlasnika šume.«2 Opći gospodarski položaj i finansijalno stanje zemlje nije dugo dozvoljavalo potrebnih investicija za popravak ovog polo* žaja. U stručnim šum. listovima objelodanjen je koncem XIX. i početkom ovog stoljeća ogroman broj študija, koje su se bavili problemom promjene u načinu eksploatacije i s tim skopčanim pitanjem izgradnje potrebnih prometila. Glavna nit, koja se pro* teže kroz sve te rasprave, pisane po najboljim njihovim struč« njacima, uvijek je jedna te ista: Kupac šuma ima pred očima 1 Kaân: Šumsko gospod, važnost općih vodenih puteva. (Erd. L. 1901. — 543.) 2 Kaân: Šum. gospod, važnost vicinalnih željeznica. Erd. L. 1901. — 19. |