DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
740 Vršna obratnica kod šumskih željeznica. Što se tiče prometa na prugama s vršnom obratnicom, to bi se u prvi mah moglo pomisliti, da će isti biti dosta spor i otešćan, što međutim ne stoji, jer je praksa pokazala, da su takovi prigo* vori neopravdani. I kod pruga s ovakovom obratnicom promet je besprekidan; razlika prema normalnoj pruzi leži samo u tome, da se u ovom slučaju od E—F i to kod uzlaženja kao što i kod silaženja mora vlak dovesti u vršnu obratnicu tako, da ga loko= motiva, kao zadnja u svezi vlaka, pomiče. Ova okolnost ne smeta sigurnosti prometa, jer je poznata činjenica, da se teretni vla* kovi mogu istom sigurnošću voditi tako, da ih lokomotiva straga pomiče, kao i tako, da ih ona sprijeda vuče. Kod uzlaska je da* pače sigurnije pomicanje vlaka, jer na taj način ne može se vlak raskinuti, a kod silaženja ne može se također ništa dogoditi, ako se samo održe sve propisane mjere opreznosti. Razumije se, da valja kod pruga s vršnom obratnicom iza obiju skretnica izgraditi potrebnu prugu za pomicanje vlaka, E—H i F—H,, koje duljina mora prekoračiti najveću duljinu vlaka, te ju možemo izraziti slijedećom formulom: Hp + Hv = h, pri čemu H znači ukupnu duljinu pruge za pomicanje, H naj= veću duljinu vlaka, a h prugu sigurnosti, koja zavisi o voznom parku odnosne željeznice. Ova pruga sigurnosti mora da je naj* manje tako duga kao jedan vagon, natovaren dugim trupcima drva. U tom pravcu ne valja štediti, nego treba već kod trasiranja odrediti veliku duljinu onog dijela pruge, na kojem se imade obavljati pomicanje vlaka. — Osim toga treba obratiti pažnju na to, da se pruga za pomicanje izgradi s uzlazom na kraju, tako da se eventualno iz veze vlaka otkinuti vagoni tamo zadrže. Promotrimo sada duljinu same vršne obratnice od E—F! Za ovu duljinu nema pravila. Ona zavisi gotovo isključivo o usponu, kojega treba nadvladati, pri čemu treba, razumije se, uzeti u obzir i prilike terena. Upozoriti se mora, da se ova duljina odredi što manjom, jer pomicanje natovarenih vlakova na veliku udaljenost, — protiv čega nema doduše prigovora s teh= ničko=prometnih razloga, — valja po mogućnosti izbjegavati. Kod naglih kiša, a naročito kad zapadne snijeg, može se naime dogo? diti, da je vlak pretovaren, pa je u takovim slučajevima kratka obratnica radi sigurnosti vlaka vrlo podesna. Na temelju svoje prakse mogu potvrditi, da ovakova obrat* nica od 6—700 m duljine ni u kojem pogledu ne smeta jedinstve= nosti i sigurnosti saobraćaja. No nema nikakovih razloga, koji bi govorili protiv duljih vršnih obratnica. Obično su već prilike te= rena takove, da gradnja duljih obratnica nije potrebna, t. j . može se izabrati takova trasa, da ovakav slučaj niti ne nastupi. Ako je prevelika visina, do koje se imade uspeti, preporuča se, da se iz* gradi mjesto jednog dugogo, dva ili više ovakovih obratnica. I ta= kove dvo= ili mnogostruke vršne obratnice ne čine zapreku ne* |