DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1922 str. 26     <-- 26 -->        PDF

734 Podaci za kritiku »zakonskog projekta o neposrednim porezima« itd.


Dolazimo dakle do zaključka, da je čitavi onaj, u zakonskoj
osnovi predviđeni, ogromni posao novog proračunavanja kat.
čistog prihoda za državu u ovim krajevima nepotreban i štetan,
pogotovo ako državna uprava usvoji stanovište, da valja racu*
nati u sadašnjoj valuti, koja se dnevno menja. Još štetnije bi to
bilo za porez, obaveznike, ako bi valuta porasla, a brojevi bi
ostali.


Event. zahtev, da se izvrši nova procena i po novim propis
sima u čitavoj državi samo zato, da se i po vidu utvrdi vera u
jedinstvenost, čisto je formalne, akademične naravi. Već sama
sumnja u mogućnost takve točnosti u izvršenju rada nadmašiće
uvelike moral tog argumenta.


To važi ne samo za poljoprivredna, nego i za šumska zem=
ljišta i šumske posede.


Činjenica je, da šumska zemljišna renta nije porasla. Hektar
površine poprečno ne donosi veće drvne mase nego li nekada.
Jedino, što se menja je to, da su u Slovenačkoj pristupačnije
šume večinoma već izmenile svoje lice time, što su se vremenom
preobrazile — očito u prevelikoj meri — od listača u crnogoričnu
šumu. Vrlo se često čuje, da šume donose veće dohodke nego li
nekada. Istina je, da ima vi niskim šumama nakupljena drvna
masa u današnjoj lošoj valuti mnogo veću vrednost, nego što je
imala u prijašnjoj zlatnoj valuti. No ako se usporede današnje
cene na inozemskim tržištima i u inozemskoj valuti, odmah će
nam varka postati jasna. Nigde nije rezultat gospodarstva u to?
likoj meri ovisan o lokalnim odnošajima, kao u šumarstvu. Vrlo
mnogo je takvih, osobito seljačkih šuma, koje su malone nepri*
stupne, pošto nema puteva. Najlepše drvo gnije u šumi. U takvim
je krajevima moguće samo većim posednicima ili možda i skus
povima razumnih posednika izgraditi potrebna prometna sred*
stva te iskoristiti šumske drvne mase.


Istina je također, da se je u nas svojedobno pri izračunaš
vanju čistog kat. prihoda ocenjivalo prihode šuma sa stanovišta,
da se u šumi izrađuju samo ogrevna drva, te se je kat. čisti pris
hod prilagodio tome produktu. Slijedila su vremena, kad se je
sistematično uništavalo listače te uzgajalo isključivo crnogoricu;
pokazale su se zle posledice te je prelaz k mešanim sastojinama
u mnogim predelima očevidan.


Glede šumskog prihoda odnosno čistog kat. prihoda bilo bi
dakle opravdano provesti neku korekturu , jer se je sastos
jinska financijalna vrednost šuma ipak toliko promenila, da gors
nja prvotna procena više ne odgovara. Kod toga bi trebalo odres
diti više bonit. razreda te uzeti obzir i na prevozne odnošaje.
No ni tu se brojke, koje su označene u dosadašnjem kat. čistom
prihodu, ne će mnogo udaljiti od brojki, koje bi dobili kod novog
proračunavanja i procene u današnjim odnošajima, uzevši kao
bazu zlatnu valutu. I danas još ima mnogo takvih šumskih čes
stica, iz kojih se dovoz drva do konsumenata ne rentira. Dapače
ima slučajeva i u gusto napučenim krajevima, da ljudstvo neće