DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 64 <-- 64 --> PDF |
702 Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 2. da se po Direkcijama osnuju investicioni fondovi za čije bi se rukovanje imao izradit naročiti statut. Sredstva za taj fond mogla bi se namaknuti: a) upotrebom vanrednih šum. prihoda, b) dizanjem amortizacionih zajmova, c) upotrebom čistih prihoda pojedinih direkcija u stanovitim budžetskim godinama, d) stavljanjem stanovite svote u redoviti budžet i e) priključivanjem stanovitog procenta čistog prihoda obrtnoga fonda , osnovanoga za vlastitu režiju 3. Pošto momentano nisu kod svih Direkcija popunjena mjesta gradjevnih referenata, i nema izvježbanog građevnog osoblja u dovoljnoj količini, pred* lažemo: a) da se ta mjesta popune čim prije putem konkurza, b) da se po nekoliko mlađih stručnjaka šalje na stanovito vrijeme pris vatnim građevnim preduzećima u praksu. III. Izgradnjom prometila moći će se postepeno proširivati rad u vlastitoj režiji; sada ga pak treba omogućivati i pospješavati na svim mjestima, gđe ga prilike dozvoljavaju. Zato treba ukloniti sve zapreke, koje taj rad za sada onemogućuju, a to su: 1. ukočena birokratska uprava, mjesto koje treba zavesti u admis nistraciju veću gipkost i brže poslovanje, 2. uzak djelokru g Direkcija i Šumarija, koji će se popraviti administras tivnom dekoncentracijom i davanjem prilike šumarijama, da budu s am o s stalne financijske jedinice s Vlastitim budžetom i pris mjernim djelokrugom, 3. smanjivanjem površina prevelikih šumskih uprava dotično pridjeljivanjem dovoljnog broja pomoćnog osoblja, 4. uklanjanjem okolnosti, koje sada tjeraju mlađe ljude iz državne šus marske službe, a te su u glavnom materijalnoga karaktera. Za to treba: a) urediti beriva osoblja, naročito deputate i paušale, b) uvesti renumeraciju za vlastitu režiju svima, koji oko nje rade, 5. uklanjanjem nedostataka u izobrazbi tehničkog i šum. pomoćnog .osoblja, tako: a) da se u predjelima s karakterističnim vrstama drveta osnivaju uzorne šumarije, kojima bi se privremeno dodjeljivalo tako akademsko kao i ostalo šumarsko osoblje, gdje bi se držali tečajevi, skupštine, ekskurzije itd. što bi se sve moralo materijalno poduprijeti i omogućiti. Ovo postepeno uvađanje vlastite režije imalo bi se za prvi početak ograničiti samo na proizvodnju drvnih sortimenata, potrebnih šum. industrijama, dočim bi se podizanje industrijalnih preduzeća, proizvodnja polus fabrikata kao i njihovo unovčivanje na svjetskom tržištu imalo prepustiti ostas lim granama šumarstva, dakle šumskoj trgovini i industriji koje će, oslobođene velikog posla oko eksploatacije šuma moći svu brigu koncentrisati oko svog pravog poziva. IV. Da nebi eksploatacija šuma nadmašila pošumljivanje te se održi između jedne i druge potrebni ekvivalenat, koji bi mogao biti ugrožen, ako |