DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Novi porezni zakon. 679 Novi porezni zakon. Uprava udruženja primila je od ministarstva finansija nacrt novog po« reskog zakona na uviđaj. Povodom toga iznosimo ovdje najhitnije ustanove toga zakona, skrećemo na nj pažnju čitaoca Šumarskoga lista, a napose članova I. sekcije rada i molimo, da se ovim pitanjem pozabave, te da upravi udru« ženja pismeno saopće svoje misli i predloge u tom smjeru. Nacrt novog poreznog zakona ustanovljuje neposredni porez I. na prihod od zemljišta, zgrada, poduzeća i radnja, kamata i renti, te od rada (zanimanja). U. na ukupni dohodak. III. na ukupnu imovinu. Plaćanju poreza podleže pravna i fizička lica. Oslobođena je od poreza država. I. Porez na prihod. Porez na zemljište (zemljarina). Ovome porezu podleži svako zemljište, koje se obrađuje ili se može obrađivati. Ne pod« leže mu: Lozni i voćni rasadnici u svrhu pouke, apsolutno neproduktivna zem« Ijišta. Povremeno se oslobađaju: požarom uništene šume te zemljišta, koja su privatni sopstvenici posumili po- uputi i pod nadzorom nadležne vlasti (za vri« jeme od 10 god.) te koja su posumile općine za vrijeme od 20 godina. Ovaj se rok može produžiti i do 40 godina, ako se radi o apsolutno šumskom tlu. Pore z na zemljišt e tereti samo zemljište. Osnovica za razrez poreza je katastarski čisti prihod. Rad oko ustanovljivanja zemljarine različan je prema tome, da li se radi o krajevima s katastarskim čisti m prihodom , o krajevima, gdje postoji katastarska vrijednost zemljišta ili o krajevima, gdje još nisu iz« rađeni katastarski ope rat i. Za prvi slučaj poslužiti će kao osnovka privremeni podaci iz godine 1919., 1920., 1921. i 1922. U pogledu šumskog zem* Ijišta za krajeve, gdje postoji katastarska vrijednost zemljišta, postupat će se analogno odredbama, koje vrijede za krajeve sa katastarskim čistim prihodom. Preliminovana je nova katastarska izmjena za one krajeve, gdje ova do sada još nije izvršena. Poslije izvršene izmjene provesti će se revizija katastar« skog čistog prihoda. Zakon za reviziju mora biti predložen skupštini do 1. januara 1928. Sve dotle ostaju na snazi zakonski propisi o katastru svake pokrajine a za Srbiju i Crnu goru izdaćc ministar finansija pravilnik, koji će imati silu zakona. Razrez poreza po ispravljenim osnovcima ima važiti za cijelu državu jednoobrazno i jednovremeno počevši od 1. januara 1924. U ime poreza na zemljište plaća se 20% katastarskog čistog prihoda. Porez na zgrade. Od ovoga su oslobođene: Zgrade samoupravnih tijela i drugih javnopravnih korporacija i fondova dok služe neposredno u javne ili službene svrhe, uopće sve zgrade namijenjene u prosvjetne, nastavne ili dobrotvorne svrhe (Šumarski dom. Op. pisca), ekonomske zgrade, koje nisu samostalno izdate u najam a služe zemljoradnji ili šumarstvu. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 42 <-- 42 --> PDF |
680 Novi porezni zakon. Poreskom osnovnicom služi godišnja najamnina. U ime poreza na zgrade plaća se 30% od najamnine po odbitku troškova za održavanje, upravu i amors tizaciju. Porez na poduzeća i radnje. Pod ovaj porez spadaju: trgovačke, industrijske, rudarske, zanatske, i tomu slične radnje, lov, ribolov, gajenje riba i rakova, te slično, kamenolomi, krečane, kopanje pijeska, paljenje drvenog ugljena. Ovom porezu ne podleži: nijedan rad, što ga sopstvenik imanja vrši u okviru svoje ekonomije isključivo za svoje kućanstvo; sve grane poljoprivrede, šumarstva kod poljoprivrednika, koji plaćaju porez na zemljište. Kao poljoprivreda i šumarstvo smatraju se također poljske i šumske uzs gredne privrede, kojima se prerađuju redovito sopstveni praproizvodi, ukoliko ta prerada nema izrazito industrijski karakter; prodaja sopstvenih šumskih proizvoda. Poreskom osnovicom služi godišnji čisti prihod poduzeća u godini prije poreske godine. Čisti prihod sačinjava ukupni bruto prihod po odbitku troš» kova (član 72). Porez na kamate i rente. Pod ovaj potpada svaki prihod iz imovinskih objekata i imovinskog prava, koji nije udaren nikakvim drugim porezom osim poreza na dohodak. U ime ovoga poreza plaća se 10% od kamata ili rente. II. Pore z na dohoda k (dohodarina). Ovaj porez plaćaju: zemljišne zajednice, imovne općine i ovima slične imovne zajednice, koje imaju svoju naročitu organizaciju,, koja vodi upravu, na ukupni iznos svih svojih prihoda. Pod ukupnim dohotkom razumjevaju se svi primici poreskog obveznika bilo u gotovu novcu ili u naturi. Od sume bruto primitaka imaju se odbiti izdaci (prema članu 136). U slučaju obrađivanja zemljišta u sopstvenoj upravi (režiji), čisti prihod od poljskog i šumskog gospodarstva i snjim spojenih prava, ili se proračunava na osnovi prihvativih računa (bilansa), ili se ustanovljuje na osnovu odborske ocjene. Ako se čisti prihod proračunava po predloženom bilansu, valja uvijek imati u vidu i rezultat bilansa predhodne godine t. j . dvije godine prije poreske godine. U slučaju ocjenjivanja ima se ocjena vršiti u srazmjeru prema zakup* ninama, koje se plaćaju u dotičnom predjelu za slične grane kulture. U procijenjenom čistom prihodu uračunati su i običajni uzgredni prihodi. Ali ako uzgredni prihodi prelaze mjere običnog gospodarenja, ima se takav prihod po faktičnom stanju odvojeno ocijeniti. U slučaju prodaje drva u šumi za sječu smatra se postignuta kupovnina u cijelosti kao bruto primitak, od čega se mogu odbiti osim izdataka iz člana 136 još samo troškovi sječe podvoza i drugi troškovi za izradu materijala, koji terete prodavaoca šume, ako nije ugovorena cijena na panju. Ako se prodaje sječa za više godina od jedanput, ima se kupovna cijena i troškovi izrade po= dijeliti po broju godina sječe, pa se čist prihod za svaku godinu odvojeno ima proračunavati i poreska stopa prema tome odrediti. U ime poreza na dohodak plaća se od čistog prihoda do 5000 dinara 2%. No ta se stopa penje dalje sve do 15% (za prihode od preko 1,500.000 dinara). |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. III. Porez na imovinu. Svako fizičko i pravno lice, koje podleži pla« ćanju poreza na dohodak, podleži i porezu na imovinu od cijele svoje po ovom zakonu porezu podložne pokretne i nepokretne imovine. Nepodleže ovom po* rezu poduzeća, koja su obvezana na javno polaganje računa (vidi član 105 do 123) te koja plaćaju porez na imovinu po propisima rečenih članova. Porezu podleži cjelokupna imovina: U zemljištu, u zgradama, mrtvi i živi inventar, novčani kapital i dragocijenosti. Porcska stopa na vrijednost imovine do 25.000 dinara 0-5 °/oo, koja se penje sve do 1 i pol °/oo za imovinu u vrijednosti preko 15,000.000 dinara. Iznijeli smo ovdje u kratko nacrt novoga zakona o porezu sa željom, da za njega zainteresujemo i našu stručnu javnost. Pitanje je u toliko aktualno, jer se očekuje, da će još tečajem ove jeseni biti izneseno pred parlament. Ugrenović. Šumska industrija i trgovina. O radniku u industriji. U ovome sam Listu (u broju od augusta o. g.) skicirao svojstva dobre žage u pilanama, jer o njoj, kao glavnom elementu, uvelike ovisi finansijski ispad poduzeća. Sada ću pak da pokušam prikazati, kako se ima ekonomski upotrebiti i svaka radnička snaga-u pilanama, jer je od velikog utecaja na poslodavčevu i nacijonalnu ekonomiju. Mnogo hiljada ruku zamenilc su mašine, s kojima se čovek ne može više meriti u preciznosti i brzini izrade. Čovck je kao radnik u industrijama dignut na viši nivo, jer stroj obavlja sve — da tako reknemo — manualne poslove, dok čoveksradnik daje samo impulz. Rad je važan faktor produkcije. Pod njim razumevamo svaki napor čos večije snage, koja ima ekonomski cilj. Radna se snaga svakog čoveka ima trajno održati. Telesni je i duševni rad nerazdeljiv; samo može jedan ili drugi prevlađivati. Da ova radnička snaga dođe u produkciji do svoje kulminacije, potrebno je, da se umanje štetni uteeaji higijenskim uređenjem radnih lokala i načinom rada te korisnim ustanovama izvan zanimanja, u privatnom životu. Moramo ukloniti sve uzroke, koji oteščavaju normalan radnikov rad; za celo radno vreme održati produktivnost radnikove snage na početnoj visini; utroš:ti samo toliko snage, koliko je potrebno, da se određeni rad izvrši. Radnja normalnog čoveka, koji je 70kg težak, izračunata je za 8 sati 316.800 kgjm; ona je otprilike \´7 konjske snage. Ima tu velike razlike, jer je radna snaga ovisna o individuumu unutar jedne rase, jer ni ljudske rase nisu u tome pogledu jednake. Efekat je radne snage kod svakog pojedinog nejednak, što ovisi o dva kardinalna uzroka: o duševnoj i telesnoj razvijenosti. Zatim je rad ovisan o organima , koji posao obavljaju (muskuli, nervi, ćutila). Ustanovljeno je, da se dnevno utroši snage računajući u feg/m: Kod mirovanja i hodanja u sobi 17.300 kgim, kod lOssatnog kopanja . . 72.000 „ kod 8*satnog marša 288.000 „ kod 4ssatnog marša s opremom 417.000 „ |