DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumarska ekskurzija u Našice. 671 menât; naročito onaj starosti i kvalitete, dakle i pitanje dojakošnjeg načina gospodarenja te pitanje vremena, u kojemu će iz tehničkih razloga cksploa« tacija moguća biti. Obzirom dakle na velik broj kvalitativno slabih šuma, koje uslijed samo« voljnoga prebiranja u ranijoj prošlosti te prevelikog slobodnog pašnjačkoga uživanja, kao i obzirom na znatnu količinu starih, a premalenu količinu srednjo« dobnih šuma, predviđa gospodarska osnova za »brdske šume« vlastelinstva našićkoga, da će uvođenjem tih »dvostrukih dispozicija« unutar prvoga — naj« više ali još i drugoga 20 godišta — dakle unutar prvog, a tek prema potrebi i drugog perioda, biti cilj gospodarstva barem utoliko postignut, da će potpuno izjednačenje množine dobnih razreda u drugoj obhodnji biti osjegurano. Druga obhodnja imati će već bez sumnje i uspostavljen normalitet u uzgoju, te neće trebati više ni redukcije ni reduciranih površina ni dvostrukih dispozicija. Gospodarska osnova predvidja, da će toj gospodarskoj mjeri kao potrebi, biti udovoljeno, ako u prvom gospodarskom periodu osim normalna površine dodc do sječe još 50% u time tih dvostrukih dispozicija, a ako bude potrebno, da se u drugom periodu iste obhodnje uz normalnu, posječe još 30% u ime dvostrukih dispozicija, dok bi u svim ostalim periodima došla do sječe samo normalna površina. Uključenjem medjutim novih površina u gospodarsku osnovu, i to imenito onih nizinskih šuma, te novo prikupljenih površina u planini, ta je potreba znatno umanjena, te će — kako to i sama osnova već predviđa — ta gospo« darska mjera dvostrukih dispozicija biti sa domakom prvoga perioda, u glav« nome i eliminirana. Prema svemu tome imat će se dakle onaj manjak, koji bi se u VI. periodu, dakle u zadnjem 20 godištu prve obhodnje u sječivoj površini ukazao, namiriti iz onoga plusa, koji je izražen u onih 50%, koji su posječeni u prvom 20. godištu (u I. periodu), iste obhodnje, a koji će pri koncu zadnjeg perioda, dakle u 20 godištu, 1999—2019, biti najstarije godište predzadnjeg t. j . V. pe« riođa, te biti na domaku svoje 100. godine. To pak u glavnome odgovara najmlađemu godištu I. perioda, druge ob« hođnjc, prema tome onoga prvoga 20 godišta, koje slijedi iza 2019. godine. To je tim lakše i opravdanije provesti, što su uslijed načina osnutka naših mladih sastojina, ove u času sječe zapravo već nekoliko godina stare, i ako rangiraju kao 0—1 godina. (Vidi »sječa«!) Teoretski izgleda doduše kao da dvostrukim dispozicijama, gospodarstvo doprinosi neku finansijsku parcijalnu žrtvu za ljubav postignuća što bržega i što većega normaliteta. Praktički ali to ne stoji, jer su naše 30 godina stare sastojine i danas već novčano vrijednije, nego su danas naše stare za sječu zrele sastojine cnakovoga od prilike kvaliteta, kakove su bile one, što su uključene bile u »dvostruke dispozicije«. A osim toga je sigurno još i to, da bi namjernim ili slučajnim ncužitkom tih kvalitativno i kvantitativno slabih sastojina, koje su izražene sa onih 50% preužitka u ctatu površine u I. periodu, nastao, ne samo teoretski nego i prak« tički uzeto, jedan efektivno veći i jači gubitak u vrijednosti a po tome i u novcu, nego je finansijski momenat dvostrukih dispozicija, uz istodobno gotovo svijesno produženje stalnoga umanjivanja produktivne snage tla. po čemu do« |