DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Šumarska ekskurzija u Našice. 671


menât; naročito onaj starosti i kvalitete, dakle i pitanje dojakošnjeg načina
gospodarenja te pitanje vremena, u kojemu će iz tehničkih razloga cksploa«
tacija moguća biti.


Obzirom dakle na velik broj kvalitativno slabih šuma, koje uslijed samo«
voljnoga prebiranja u ranijoj prošlosti te prevelikog slobodnog pašnjačkoga
uživanja, kao i obzirom na znatnu količinu starih, a premalenu količinu srednjo«
dobnih šuma, predviđa gospodarska osnova za »brdske šume« vlastelinstva
našićkoga, da će uvođenjem tih »dvostrukih dispozicija« unutar prvoga — naj«
više ali još i drugoga 20 godišta — dakle unutar prvog, a tek prema potrebi
i drugog perioda, biti cilj gospodarstva barem utoliko postignut, da će potpuno
izjednačenje množine dobnih razreda u drugoj obhodnji biti osjegurano. Druga
obhodnja imati će već bez sumnje i uspostavljen normalitet u uzgoju, te neće
trebati više ni redukcije ni reduciranih površina ni dvostrukih dispozicija.


Gospodarska osnova predvidja, da će toj gospodarskoj mjeri kao potrebi,
biti udovoljeno, ako u prvom gospodarskom periodu osim normalna površine
dodc do sječe još 50% u time tih dvostrukih dispozicija, a ako bude potrebno,
da se u drugom periodu iste obhodnje uz normalnu, posječe još 30% u ime
dvostrukih dispozicija, dok bi u svim ostalim periodima došla do sječe samo
normalna površina.


Uključenjem medjutim novih površina u gospodarsku osnovu, i to imenito
onih nizinskih šuma, te novo prikupljenih površina u planini, ta je potreba
znatno umanjena, te će — kako to i sama osnova već predviđa — ta gospo«
darska mjera dvostrukih dispozicija biti sa domakom prvoga perioda, u glav«
nome i eliminirana.


Prema svemu tome imat će se dakle onaj manjak, koji bi se u VI.
periodu, dakle u zadnjem 20 godištu prve obhodnje u sječivoj površini ukazao,
namiriti iz onoga plusa, koji je izražen u onih 50%, koji su posječeni u prvom


20. godištu (u I. periodu), iste obhodnje, a koji će pri koncu zadnjeg perioda,
dakle u 20 godištu, 1999—2019, biti najstarije godište predzadnjeg t. j . V. pe«
riođa, te biti na domaku svoje 100. godine.
To pak u glavnome odgovara najmlađemu godištu I. perioda, druge ob«
hođnjc, prema tome onoga prvoga 20 godišta, koje slijedi iza 2019. godine.


To je tim lakše i opravdanije provesti, što su uslijed načina osnutka
naših mladih sastojina, ove u času sječe zapravo već nekoliko godina stare,
i ako rangiraju kao 0—1 godina. (Vidi »sječa«!)


Teoretski izgleda doduše kao da dvostrukim dispozicijama, gospodarstvo
doprinosi neku finansijsku parcijalnu žrtvu za ljubav postignuća što bržega
i što većega normaliteta. Praktički ali to ne stoji, jer su naše 30 godina stare
sastojine i danas već novčano vrijednije, nego su danas naše stare za sječu
zrele sastojine cnakovoga od prilike kvaliteta, kakove su bile one, što su
uključene bile u »dvostruke dispozicije«.


A osim toga je sigurno još i to, da bi namjernim ili slučajnim ncužitkom
tih kvalitativno i kvantitativno slabih sastojina, koje su izražene sa onih 50%
preužitka u ctatu površine u I. periodu, nastao, ne samo teoretski nego i prak«
tički uzeto, jedan efektivno veći i jači gubitak u vrijednosti a po tome i u
novcu, nego je finansijski momenat dvostrukih dispozicija, uz istodobno gotovo
svijesno produženje stalnoga umanjivanja produktivne snage tla. po čemu do«