DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Izgradnja šumskih prometila. 665 stalno uvrštavane znatnije svote u redovni budžet, te je to nasto* janje vlade naišlo na svestrano odobravanje i pobudu za još intenzivniji rad. Uz gradnju šumskih prometila došle su zapadne države već odavna do spoznaje, da je sav posao, utrošen u gradnju tih pro= metila uzaludan, ako se šumski putevi ne dovedu u svezu s jav* nim prometilima. Šumoposjednik ne smije očekivati od siromaš* nih općina, da snose sve terete za popravke puteva i cesta, koji su često stradali u najvećoj mjeri baš uslijed izvoza šumskih pro= dukata. Zato vidimo, da njem. državni šum. erar troši velike svote u popravke i uzdržavanje javnih cesta i to ne samo za one, koje prolaze kroz drž. šume, nego i na one, koje su izvan šume, ali padaju u njihovu interesnu sferu. Još 1857. godine naglašeno je načelo u Bademi, da treba da= vati doprinose za uzdržavanje takovih puteva,1 a to načelo po= tvrđeno je u novije vrijeme i riječima, kao i djelom, jer je Ba= den u novije vrijeme izdavao za uzdržavanje javnih puteva go= dišnje preko 100.000 K.2 Austrijsko drž. šumarstvo, veli Kaân1 ne žali materijalnih sretstva, pomažući dizanje javnih puteva u šumskim predjelima, dapače nije rijedak slučaj, da samo gradi javne puteve na teret šum. erara, koje puteve onda prepušta općinama uz obvezu, da ih popravljaju pod nadzorom organa drž. šumarstva. b) Šumske investicije u Bukovini. Iz navedenih podataka vidimo lijepe primjere o velikom značenju šumskih prometila za razvoj šumskog gospodarenja u jednoj zemlji. Nu sve to iščezava prema uspjesima, koji su žila= vim radom polučeni u Bukovini. Prema Opletalovinr´ riječima je Bukovina klasična zemlja, u kojoj su moderna transportna sret= stva prošla tvrdu školu života i sjajno dokazala svoju potpunu uporabivost u savremenom šumskom gospodarstvu. U najkra= ćim ćemo crtama opisati stanje šuma, na koje se odnosi naše razlaganje. Površina grčkosistočnih zakladnih šuma iznaša okruglo 250.000 ha. Jedna petina površine leži u području rijeka: Zlatna Bistrica, Seret i Ceremoš, te se iz tih šuma drvo splavilo sve do obale Crnog mora. — Transport drva vršio se dakle vodenim putem, te su te šume ipak odbacivale neki. i ako maleni prihod. Kaân: A nćmet >ends´e u faértckesitési elvek alkalmazâsa. (Unovčenje drveta po načelima, uobičajenim u njem. šumama). Erd. L. 1904. 1 »Die Forstvcrwaltung Badens 1857. Karlsruhe. 2 Krutina: Die Badische Forstvcrwaltung und ihre Ergebnisse« 1891. 3 J. Opletal: Forstliche Bauinvestitionen in Bereiche der k. k. Direktion der Giiter des Bukowiner gr.sorient. Religionsfondes in Czernowitz. Wien 1906. i J. Opletal: Das Forstliche Transportwesen i t. d. Wien 1913. |