DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
664 Poslije skupštine u Beogradu. 16.500 M, što na 1 ha iznaša 4-58 M. To iznaša toliko, da bi se u jednoj našoj šumskoj upravi, velikoj 10.000 ha, za 10 godina na izgradnju prometila trebalo potrošiti 1,000.000 M., a za njihovo uzdržavanje god. 45.800 M., a to sve izrečeno u predratnoj vris jednosti novca! Prema Kaanu1 bilo je u Saskoj godine 1902. — 300 km usko* tračnih šumskih željeznica otvorenih i za javni saobraćaj; u Pruskoj se za vrijeme od 1892. do 1902. sagradilo 14 takovih že= ljeznica uz inicijativu i potporu državnog šumarstva. U badenskom Schwarzwaldu, u šumskoj upravi Herrenwiese, trošilo se g. 1907. po 1 ha 5-14 M samo na uzdržavanje puteva i ostalih prometila. Od svih njemačkih država u tom pravcu prednjači Baden, nu i ostale su države u posljednje vrijeme ulo= žile znatnih svota u modernizcvanje svojih šumskih prometila. U Wurtembergu je za vrijeme od 1896—1902. godišnje utro* šeno popriječno za novogradnju puteva 310.175 M," a na uzdrža* vanje već sagrađenih 330.280 M, dakle ukupno 640.455 M ili 3:40 M po 1 har Kao klasičan primjer za to, što se može postići jednim veli; kim, dobro smišljenim te provedenim investicionim planom, napominjemo Austriju. Usprkos velikih uređaja za splavljenje drva nikako se nije moglo postići intenzivnije gospodarenje, koje bi odbacivalo veće prihode iz državnih šuma te onih, koje stoje pod osobitim drž. nadzorom. Nastojalo se, da se od transporta drva vodom, prijeđe na otpremu suhim prometilima, te su se u jedan veliki investicioni program uvrstile sve nužne radnje za prove* denje tih osnova. Međutim za provedenje toga velikog programa nedostajalo je glavno, a to su bila potrebna financijama sretstva. Već su se poveli pregovori o tom, da se na te šume digne inve= sticioni zajam, iz koga bi se sagradili predloženi putevi te že= Ijeznice. Do realizovanja toga zajma nije došlo, jer je g. 1895. i u parlamentu prodrlo shvaćanje o velikoj važnosti šumarstva u državnom gospodarstvu, te su u redovni državni budžet uvrštene znatne svote za izgradnju šumskih prometila. To doba znači raskršće u razvoju austrijskog šumarstva. Velike investicije provedene su u alpinskim zemljama, a naročito u prostranim karpatskim šumama Galicije i Bukovine. U kratkom razdoblju od 1897.—1902. utrošeno je u Austriji (izuzev Buko= vinu) ukupno 12 mil. kruna za šumske investicije, što je vrlo ve« lika svota za tadanje finaneijalne prilike te opću skupoću novca u to vrijeme. Posljedice te dalekovidne investicione politike velikih kori* cepcija osjetiše se doskora: piljeno, jeftino drvo iz Galicije na= valilo je kao bujica u Gornju Ugarsku, pogotovo prugama: Stani= slaw—Kôrosmszô te Uzsok—Lawov. I u slijedećim su godinama 1 Kaân: Otse vagy vasut? (Put ili željeznica). Erdészeti Lapok 1902. VI. 659. str. 2 Kaân: A kiiliôld erdôgazdasâgi beruhâzâsai (Šumske investicije u ino-. stranstvu). Erd. Lapok 1901. XII. str. 1185. |