DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. U našoj struci ima više pitanja, koja su još i nrije prevrata željno čekala svoje riješenje. Momenat stvaranja naše nove države povećao je broj tih neriješenih, aktuelnih pitanja, a raz* nolikost šum. gospodarenja u raznim krajevima oteščava njihovo jednolično riješenje. Među takova pitanja moramo ubrojiti i izobrazbu našeg lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja, koja je u pojedinim kra* jevima naše domovine raznolika, a nije svagdje udešena prema faktičnim potrebama šum. struke. U šumarskim krugovima Hrv. i Slavonije, gdje je bio izraziti nadšumarski sistem, se je odavna osjećala potreba, da se izobrazbi lugarskog osoblja po* sveti dolična pažnja, jer na cijelom teritoriju Hrv. i Slav. nije postojala ni jedna jedina lugarnica, te se je lug. osoblje refera* tovalo iz pohađača privatnih tečajeva i pisara šumarija, koji redovito nisu posjedovali veće školske spreme od osnovne škole. U drugim krajevima kao n pr. u Bosni, gdje je postojala neka kombinacija nadšumarskog i šumarničkog sistema, postojala je srednja šumarska škola, za koju se zahtijevalo četiri razreda srednje škole; u Sloveniji nije postojala srednja škola, ali su se primali u službu apsolventi srednjih škola iz inozemstva. U Srbiji je postojala lugarska škola u Aleksincu. Upravitelj te škole g. inspektor Sava Vučetić, upravio je Ministarstvu šuma i rudnika još u oktobru 1920. dolje navedeni akt u ovom pitanju, no taj je korak ostao bez uspjeha. GLAVNOJ ŠUMARSKOJ DIREKCIJI BEOGRAD. Završenjcm II. kursa praktične Šumarske škole u Aleksincu i Skoplju krajem novembra i decembra biće izbačeno oko 200 novih čuvara drž. šuma. Mislim da ovime nije popunjen broj naročito u Makedoniji, Crnoj Gori, i Vojvodini. Sem toga veliki broj čuvara šuma biće izbačen, a mnogim iznurenim treba dati penziju; mnoge za terensku službu više nesposobne treba prvenstveno upotrebiti za administrativnu službu; više njih biće kao nesavesni za svagda otpušteni; po neki će čak napustiti šumarstvo; izvesni broj stupice u kurs; procenat umiranja biće poslije svih nedaća veći i. t. d. Sa svega prednjeg nalazim, da je bezuslovno potrebno, da jedna praktična Šumarska Škola stalno radi. Najpodcsnije mesto jeste Aleksinac, u sredini je i ima najviše objekata za demonstrativno i praktično učenje. Vreme od 6 meseci je i suviše kratko, da bi mogli pribaviti najpotrebnijeg znanja. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 14 <-- 14 --> PDF |
652 Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. Po predlogu ove uprave, da se uporedo otvori i produženi kurs, Glavna Šumarska Direkcija pod brojem 21074 od 15. II. 1920 u tački 5 rešila je: »Da se za sada produženi — viši kurs za šumarske dijurniste ne otvara, već da se to učini doenijc, kad se nađu pogodni kandidati za taj kurs, i pris kupe temeljni verni podaci koji su potrebni za njihov izbor, koji se ima izvršiti vrlo oprezno s obzirom na potrebe i cilj, kome su šumarski dijurnisti kao takovi namenjeni.« Naše šumarstvo i suviše oskudeva u stručnom osoblju i to i kvalitativno i kvantitativno. Priliv je veoma slab, da se jedva nadoknađuje rashod. Među» tim ogromni i neodložni nas zadaci očekuju. Uverenja sam, da ove praznine mogu vrlo dobro popuniti prakt čni službes nici, za predstojeće poslove naročito izobraženi. I u Ncmačkoj pored stručno obrazovanih šumara ima i praktičnih šumara (Forstlehrling, Forsterskandidat i Forster). Ovom prilikom kazujem na čl. 29, 30 i 31. financijskog zakona, koji govore o katastru. Uz pripomoć ove organizacije i uporedo s njenim radom možemo najbolje i najlakše izvršiti ograničenje šuma, premer i taksaciju. Da bi se postigao dalnji napredak u šumarstvu neminovno je potrebno, da eksploatacija postepeno prede u državne ruke. I za to nam je potrebno mnogo osoblja, u tom pravcu naročito izobraženog. Sa svega prednjeg čast mi je predložiti sledeče: 1. Da se u Alcksincu osnuje stalna praktična šumarska škola za šumare drž. šuma i uporedo viši kurs za šumarske dijurniste. 2. Da obadva traju po godinu dana; šest meseci je i odviše malo. 3. Da predavanja na obadva kursa počinju početkom januara i da se svršavaju krajem godine. Da za to vreme učenici oba kuisa izdrže tri jednomesečna praktična vežbanja: u proleće, ljeto i pod jesen. 4. Da izbor đaka bude izvršen u Alcksincu komisijski što pažljivije i savesnije, radi čega imaju svi lično predstati. Uvideo sam, da izvesne uprave vrlo slabu pažnju obraćaju na izbor. 5. Da se u niži kurs primi do 50 učenika pod dosađanjim uslovima, a na viši kurs do 30 učenika pod uslovima: a) da su kvalifikovani čuvari drž. šuma, b) da su duševno i telesno potpuno zdravi. c) da nisu stariji od 40 godina, d) da imaju prvo dobar rukopis i da su po mogućnosti svršili koji razred gimnazije, c) da nisu u veoma nezgodnim financijalnim prilikama, koje bi ih spres čavale, da se sasvim posvete budućem poslu, f) da službenici (žandarmi i radnici), primljeni na niži kurs, ne zadržavaju svoje prinadležnosti za vreme školovanja, a primljeni na viši kurs. da zadrža» vaju svoje prinadležnosti. 7. Da za upravnika škole bude postavljeno naročito lice, koje se neće opterećavati drugim dužnostima. Škola u Skoplju mogla bi se ukinuti ili da održe još jedan kurs na koji hi se primilo samo kandidate iz Makedonije, Stare Srbije i Crne Gore. Da bi se ovi kandidati privukli, mogle bi se naročite privilegije predvideti. Što se tiče završenja II. kursa podnet je predlog pod brojem 662 od današnjeg, a za budžet pod br. 661 od 20. X. 1920. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. 653 Zgrada još nije osigurana. Pod sutrašnjim biće podnjet izveštaj i predlog. Molim da se dostavi što pre rešenje, kako bi se blagovremeno mogao objaviti konkurs za III. kurs niže škole i za I. viši kurs. Aleksinac, 20. oktobra 1920. Upravnik škole. GLAVNOJ ŠUMARSKOJ DIREKCIJI BEOGRAD. Prema članovima 29, 30 in 31, predloga financijskog zakona za 1920./21. god. ima se odmah pristupiti izvođenju katastra. Za ove poslove propisaće se naročiti pravilnik, ustanoviće se oblasne sreske katastarske uprave, a da bi se što pre dobilo potrebno osoblje, ustanoviće se srednja stručna geometarska škola. Ovo je zgodna prilika, koju ne smemo prepustiti, ako hoćemo, da uz pripomoć ove organizacije i uporedo s njenim radom najbrže i najlakše izvr» šimo ograničenje šuma, premer i izradu situacionih karata, pa i samu taksaciju. Ukazujući na prednje, čast mi je predložiti: 1. Da tehničko odelenjc glavne šumarske direkcije sudjeluje u izradi pras vilnika tako, da se omogući, da se ovaj za državne šume svrši onako, kako to zahtijevaju interesi šumarstva i propisi nauke o uređenju šuma. Tako će se jednim mahom zadovoljiti zahtjevu opšte privrede, minist. financija a i spe» cijalno šumarstva. 2. Da se usvoji predlog Upravnika Praktične Šumarske Škole u Alcksincu br. 663 od 20. okt. 1920. god. o otvaranju Više Prakt. Šumar. Škole. Program prvog tečaja imao bi biti čisto geometarsko taksarski. Ostali tečajevi mogli bi imati za cilj eksploataciju šuma, podizanje i negu šume, građevinarstva i. t. d. 3. Da se katastarska organizacija za izvođenje posla u drž. šumama pot* pomogne potrebnim brojem šumarskog osoblja n. p. za svaku oblast po jedan diplomirani šumar i 3—4 dijurniste sa svršenim geometarskostaksarskim tečas jem Više Prakt. Šumar. Škole. 4. Da se još sad odredi potreban broj mlađih diplomiranih šumara, koji bi se imali pridodati taksarskoj organizaciji i da se isti propuste kroz jedan kraći kurs (n. pr. 2—3 meseca sa naročitim programom). Mogao bi se koji poslati i u inozemstvo. 5. Da se za ograničenje propiše i usvoji kakav skraćeni, postupak, pa ma se i manje ograničilo za državu, samo da se jednom oslobodimo scrvituta, da se izbegnu ovoliki sukobi i izlišan broj posala i da se omogući racionalan rad. Sve dok se ovo ne uradi, ne može biti govora o kakvom radu i napretku šumarstva. Aleksinac, 11. XI. 1920. god. Okružni šumar: Vučetić, v. r. J. Š. U. je osjećalo potrebu, da se pitanje lug. izobrazbe čim prije riješi. Prilika se pružila povodom predstavke g. Vučetića na glavnu upravu udruženja, uslijed koje pozvana je VIII. sekcija, da to pitanje raspravi i izađe pred ovogodišnju glavnu skupštinu s konkretnim predlogom. Stiglo je više referata od članova sek* čije, ali glavna skupština u Beogradu nije htjela da to važno pi* |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 16 <-- 16 --> PDF |
654 Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. tanje naprečac riješi, jer su mnijenja pojedinih članova stajala u velikoj opreci. Zaključeno je, da se stvar prije konačnog rije^ šenja u javnosti što temeljitije raspravi. Da se to postigne, donijet ćemo referate predložene VIII. sek= čiji za pojedine krajeve te pozivamo i ostalu gg. kolege, da o tom važnom pitanju iznesu svoje mnijenje. Referat prof. Drag. Vesely-a (Sarajevo) : Obzirom na poziv u 7. broju našega lista i predloge g. inž. Save Vučetića, koje sam imao prilike da pročitam, čast mi je, da Pročelništvu sekcije kao član ove sekcije uputim stručno mnijenje o uređenju obuke tehničkospomoćnoga i lugarskog osoblja. Ovim se pitanjem bavim već nekoliko godina. Imao sam kao nastavnik na Sarajevskoj šum. školi prilike, da steknem prakse tokom obuke, upoznao sam prije svoje nastavničke karijere u praksi od oko 15 godina na najraznoličnijim mjestima u bos. drž. službi prednosti i mane u organizaciji naše šum. službe, a nastojao sam, da se upoznam također organizacijom šum. službe i nastave u drugim državama. U predmetu organizacije i obuke tehn. pomoćnog i lugarskog osoblja napisao sam opširnu raspravu u 5. i 6. broju prošloga godišta »Jugosl. Šume« pod naslovom: »Šumarska škola u Sara= jevu« te mi ne preostaje ino, no da taj članak postavim na širu bazu. Gospodu, koja ovaj referat čitaju, a u načelu su možda dru= gih nazora, molim, da ga a limine ne osude, nego da mu posvete pozornosti do kraja. Naša je država velika, prilike su u pojedi^ nim zemljama, koje su došle pod zajedničku upravu, tako razne, da će gospoda na kraju promatranja referat prosuditi možda drugačije, no što im se na prvi mah čini. Niz radnika na polju šumarstva sadržaje u praksi sve nijanse od čisto manualnoga šum. radnika, do najviše centralne uprave. Pojedine kategorije prelaze jedna u drugu tako, da nije apsolutno moguće potegnuti oštre granice između pojedinih stepena. Na nama je, da ih stvorimo! Mislim, da se svi slažemo u tome, da položimo šumsko; upravnu službu u ruke visokoškolaca, jer radimo za budućnost, pa nećemo da zaostanemo za ostalim naprednim državama. Jesmo li se odlučili na to, odlučili smo, da srednjoškolcima u smislu dosadašnje spreme na šum. srednjim školama t. j . uprav* nim činovnicima, kojima su najnaprednije države do još prije nekoliko decenija isključivo postizavale svoje uspjehe, nema uz visokoškolca mjesta u drž. šum. službi. Šumarski srednjoškolac sa 4 razr. opći i 4 razr. stručne sred= njoškolske spreme je stručnjak, koji samostalno rješava i kom= plikovane probleme na polju šumarstva. Uz visokoškolaca se zato nemože postaviti, jer će ga prednost, koja pripada visoko= školcu, koji obično obavlja službu, koju je u stanju i on istotako |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. da vrši, ozlovoljiti i onda, ako se srednjoškolcu osigura rela= tivno lijep položaj. iStvorimo li šumarsku srednju školu, ostaja za visokoškolca ono, što je u vojsci bivše A. U. Monarhije bio »Generalštab«, onda zatvorimo našu visoku školu i šaljimo nekoliko đaka na šumarske visoke škole u inozemstvu. Polazim dakle sa gledišta, da upravna služba leži u rukama visokoškolaca, skupoga, ali najboljega materi* jala, kojima treba da dodijelimo potrebno pomoćno osoblje, a to je zadaća ovoga referata. Ima li možda ko — tvrdo sam uvjeren, da je to velika ma= njina — koji se zalaže sa šum. srednju školu u dosadašnjem smislu, neka ga ne buni ovo prethodno razlaganje, jer je nave* deno samo kao jedan od faktora, koji utječu na spremu i orga= nizaciju šum. pomoćnog osoblja. Najmjerodavniji je faktor površina i polo« žaj naših šuma, stanje komunikacija i kao po« sljedica svega intenzivnost gospodarenja. Bez obzira na način organizacije šumarske službe mora da računamo sa ogromnim šumskim površinama, koje treba da se privedu uređenome gospodarenju i to sa površinama, koje će se velikim dijelom tek otvoriti prometu. Mora da uvažimo, da šumski kompleksi nijesu komasirani, nego između njih leže pašnjaci, pusta zemlja, a i zemljišta druge vrsti kulture, tako da ne dolazi u obzir samo šumska površina, nego skoro ukupna površina naše kraljevine. Za ovu ogromnu površinu treba da stvorimo prikladan aparat obzirom na upravu poslovanja i zaštitu ne izgubivši pri tome sa vida, da ćemo morati istom izgraditi i one glavne pruge, uz koje će se tek vremenom da izgradi prometna mreža, da će naša generacija proći prije no što se uredi intenzivno gospo* darenje. Ovo je pogled na našu kraljevinu kao cjelinu, drugačije iz* gleda u Sloveniji, Hrvatskoj, Slavoniji i Bačkoj. Tamo imamo više ili manje intenzivno gospodarenje na manjim površinama. Moramo da uvažimo zahtjeve, koje stavlja ova raznoličnost na organizaciju šum. službe. Pri intenzivnome gospodarenju vodi upravitelj sam ukupni posao. Srazmjerno mala površina omogućuje, da on osobno utječe na svaki posao. On treba osoblje za šumsku za= štitu, koje će osim toga biti u stanju, da pod upraviteljevim ne= prestanim utjecanjem sudjeluje izvršavajući njegove naloge ta« kođer pri ostalim šum. poslovima. Ovim zahtjevima odgovaraju lugari i nadlugari. Sprema: osnovna škola i kurz u odrasloj dobi. Pri ekstenzivnome gospodarenju, a ne smijemo zaboraviti, da ovamo spada ukupna površina naše kraljevine osim navedenih zemalja, područena je upravnome činovniku ogromna površina od 20.000—50.000 i više hektara. Uz navedene okolnosti, koje uvjetuju ekstenzivno gospodarenje, potpuno je |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 18 <-- 18 --> PDF |
656 Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. opravdano, da je tome tako i ne bi smjelo da bude drugačije. Međutim aparat treba ovdje da je drugi, da se približava sistemu šum. ureda odnosno rev. šumara. Upravni činovnik mora da ima nekoliko općenito i stručno dobro spremnih pomoćnih činovnika, koji su u stanju, da po njegovim direktivama samostalno i stručno rade te da osim toga neposredno nadziru i upućuju podređeno im zaštitno osoblje. Uvaživši ovo ima da se šumsko pomoćno i zaštitno osoblje razvrstava ovako: Treba oštro razlikovati dvije kategorije: jedno su lugari i nadlugari, a drugo šumari. Premda je u praksi prelaz od jedne kategorije drugoj često neprimjetiv kao što ni onaj od revirnoga šumara upravnome ČU novniku, ipak je razlika između prve dvije kategorije vrlo velika. Luga r je službenik sa najnižom općom spremom — osnov« nom školom. Kao odrastao čovjek stekao je najprimitivniju stručnu spremu u praksi i kurzu, koji obično traje od 5 mjeseci do jedne godine. Kako je malen opseg općega i stručnoga znanja, koji se tome osoblju može u navedeno vrijeme da predaje, lako je razumljivo, jer je prema maloj općoj spremi i prama tome, da su frekventanti takvoga kurza odrasli ljudi, nenavikli nastavi i učenju, nastava tegotna, a osim toga u to kratko vrijeme mora da podijeli na stručnu nastavu i poučavanje u potrebnim općim disciplinama uvaživši, da su frekventanti svršili samo osnovnu školu i to kao djeca tako, da sada treba opetovati još i gradivo osnovne škole. Ovi se organi u praksi usavršavaju u toliko, kako će moći da polože niži državni ispit. Ovako ispitani lugari postaju vre= menom nadlugari te time dolaze u kategoriju podčinovnika. (Kako ću kasnije navesti bilo bi bolje, da mjesto ovih naslova uvedemo pom. lugar i lugar.) Kolikogod je ono osoblje dobro sposobno za šumsku za= štitnu službu, to se može da upotrijebi u tehničko=pomoćnoj službi samo pod neprestanim, neposrednim nadzorom šumara ili šum. upravnog činovnika. Upravno će osoblje sa ovakim pomoćnim osobljem postići lijep uspjeh pri intenzivnome gospodarenju, gdje će pri malome gospodarskome kotaru upravitelj lako biti u stanju, da nepre* stano neposredno utječe na poslovanje toga osoblja. Gdjegod je gospodarstveni kotar tako velik, da upravitelj uz najbolju volju fizično nije u stanju, da lično utječe na izvršan vanje svakoga posla, neophodno su mu potrebni osim lugara još i pomoćni organi, u čijim rukama leži samostalno provađanje naređenih poslova i neposredno nadziranje i upućivanje velikoga broja zaštitnog osoblja. Ovakovi organi nikako nemogu da budu lugari ili nadlugari sa osnovnom školom i lugarskim tečajem, koji znaju čitati i pi= sati, osnovne vrste računa i posjeduju samo najprimitivnije poj* movc svoje stručne znanosti — sve to još uz opći vrlo uski hori= |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. zont — nego šumari, činovnici nižih razreda (XI.—IX.), koji će biti u stanju, da izvađaju naloge osobno ili pomoću podređenih lugara i nadlugara i to samostalno i stručno te da direktno nađ= žiru i upućuju podređeno im zaštitno osoblje. Ovakovi su nam organi ne samo nužni, nego neophodno po* trebni u cijeloj kraljevini osim navedenih zemalja, a i tamo će često dobro doći, ako se poslovanje uredi po Taylorovom si= stemu tako, da upravitelju ostanu samo oni poslovi, za koje treba sprema i horizont visoke škole. U Bosni i Hercegovini leži težište poslovanja na ovim orga* nima, među kojima je do najnovije prošlosti bio još i velik broj šumarskih srednjoškolaca i stranih šumara, ljudi, od kojih mnogi imadu i više od četiri razreda srednje škole osim svoje stručne spreme. Šumar treba da je činovnik sa općom građanskom spremom to jest građanskom školom ili školom, koja toj spremi odgovara (trg. škola, 4 razr. gimn. ili realke). On je u šumarskoj školi za vrijeme od dvije godine stekao temeljitu i opširnu teoretičku i praktičnu stručnu spremu, jer je to vrijeme upotrijebljeno skoro isključivo za stručnu spremu, dočim je potrebna opća sprema postignuta već građanskom školom. Nastava je olakšana i uspješnija, jer se neprekidno priklju* čuje nastavi građanske ili srednje škole, a mlađi se između ap* solvenata, koji svrše tu šoklu u dobi od 17—24 godine, mogu u prvu vrijeme izvrsno da upotrijebe kao pomoćne sile u kan* celarijama, koje se sile kod nas baš sada osobito traže, a osim toga je to vrlo povoljno i pogledom na praksu ovih organa. Namještenje treba da uslijedi u svojstvu činovničkoga aspi= ranta sa naslovom šumarski pomoćnik, a napredovanje treba da uslijedi pod naslovom šumar (o tome naslovu vidi pri kraju re* ferata!) XI., X. i IX. čin. razred, kako te kategorije šumara u Bosni i Hercegovini i sada postoje. Na ovaj se način apsolventima građanske škole i nižih raz* reda srednjih škola pruža prilika, da se obrate i kojoj drugoj osim manipulativne službe, a s druge je strane isključeno, da se ovi organi takme u ma kojem pogledu sa visokoškolcima ili da se među tim organima pokaže neko nezadovoljstvo, jer ovaka karijera potpuno odgovara njihovoj spremi, a osim toga znadu unaprijed i oni i njihovi staratelji točno, kakova je karijera pred njima. Mogao bi neko misliti, da bi bilo moguće, da se predna; obrazba reducira možda na dva razreda srednje škole, U tome bi se slučaju djeca od 12—14 godina morala da posvete kako* vome zvanju prije nego li dođu u šumarsku školu, čime bi šu* marski kurz ili školu opet pohađali kao odrasli ljudi, koji se teško privikavaju na učenje i koji su zaboravili ono, što su, negda u školi naučili, što donosi sa sobom sve nepovoljnosti, kako su opisane pri kurzu za zaštitno osoblje. Odgajanje šumara u gornjem smislu produkat je mnogogo* dišnjeg iskustva, u kojem su prakticirane razne metode obuke 2 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 20 <-- 20 --> PDF |
658 Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. od srednje škole sa 3 i 4 razreda do šumarskog kurza od 3 se; mestra i lugarskog tečaja, a plod je tih pokusa šumarsk a škola u Sarajevu, koja je proizašla iz bivše šumarske srednje škole te zavod postoji već preko 30 godina. U ovome je vremenu podignuta uzorna i pokusna ploha za praktične vježbe u gojenju, ploha za vježbe u pošumljivanju krša, koja već po= kazuje visoka stabla, rasadnik, a osim toga i veliki park, koji reprezentira sve važnije vrsti drveća i grmlja. (Stariji je još od šumarske škole te sadržaje drveće svake dobi.) Ovo su pred= nosti te škole, koje se odmah nanovo uopće nemogu da stvore, jer iziskuju vrijeme od mnogo decenija, ali osim toga posjeduje gornji zavod i bogate i skupocjene zbirke i učila, kako su ostala od bivše šum. srednje škole. Obzirom na zoologiju, geologiju, mineralogiju i tlomerstvo stoje školi na raspoloženje bogate divno uređene zbirke zemaljskog muzeja. U koliko sam orijentiran ova šumarska škola pogledom na predspremu i nastavni plan prednjači svim sličnim zavodima u drugim državama, a zašto mi baš treba da imamo ovako sprem « nih šumara, jasno proizlazi iz gornjega razlaganja. Krajem ove školske godine ukinuta je šumarska škola u Sarajevu u svojem dosadašnjem obliku te se od 1. oktobra ima držati kurz od 10 mjeseci za najbolje između lugara, kako će se spremiti za tehničko pomoćnu službu. Pogledom na obuku navedenih dvaju kategorija stojim na principu, da se ima bezuvjetno da obavi u oblik ti škole, ne možda, da se takova škola ili kurz priključi kakovoj šumskoj upravi, gđe će frekventanti sami obavljati potrebne radnje. Dje= 1 okrug je svake šumske uprave omeđen, poslovi se ponavljaju, tako da je ovaj način nastave uz neke samo prednosti skopčan velikim balastom, radi čega je već odavna zabačen. Škola treba da imade dovoljnu površinu ili površine »Lehrrevir« u blizini (kako je to kod nas u Sarajevu), a putem ekskurzija će se posje^ titi sve bliže šumske uprave i poduzeća tako, da će đaci vidjeti sve, što tamo mogu da vide. Za ekskurzij e nije dobro opredjeliti stanovito vrijeme in continuo, nego će se prema sredstvima, koja stoje na raspos loženju obavljati tada i u toliko hipova, kako će se u najkraćem vremenu postići najbolji uspjeh. Između pojedinih godišta nastave, a isto između kurzova moraju bezuvjetno da se uvrste 1 e r i j e. To zna najbolje proći* jeniti svaki nastavnik, jer je neophodno potrebno, da se đacima početkom svake sezone ponovnim početkom rada iza odmorne sezone da onaj polet, ona krepka sila za novi rad, koja se inače priključenjem jednoga kurza uz drugi apsolutno ne bi mogla pružiti sa strane nastavnika. Osim toga se nastavnicima za vrijeme nastave nemože da podijeli dopust, radi čega imaju ferije da zamijene vrijeme do* |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. 659 pusta. Međutim je to sve tako opće priznato, da je izlišno doka* zivanje. Prema navedenom moj je predlog: 1. da se pitanje organizacije i spreme pomoćnoga i zaštita noga osoblja riješi jedinstveno za cijelu kraljevinu tako, da imamo navedene, jednu od druge oštro odvojene dvije katego* rije: šumare i lugare (nadlugare), a koliko će se organa koje ka= tegorije gdje upotrebljavati ovisi o intenzivnosti odnosno eksten= zivnosti gospodarenja; 2. da Sarajevska šum. škola, koja je za naše svrhe uzorno uređena, a zasada je zatvorena, produži svoje djelovanje sa ne* znatnim promjenama u nastavnome planu, koje su se pokazale korisnim tokom nastave; 3. da se u Srbiji osnuje slična škola,jer je potreba na ovome osoblju velika, a Sarajevska škola otprema godišnje 20—25 apsoh venata i ne bi bilo uputno, da se ovaj broj znatno povisi, jer je na veliku štetu spreme pojedinca; 4. da se osnuju u pojedinim zemljama prema potrebi staln e lugarske škole (tečajevi) od 5 mjeseci ili 10 mjeseci, u koje će se slati osobe, koje su svršile osnovnu školu, a imaju već nešto prakse. Na ovaj način dobićemo pod 2 i 3 također i ono osoblje, koje g. inž. Vučetić želi za ograničavanje taksacija, eksploata* čija i. t. d. i to općenito i stručno potpuno spremno. Time završujem svoj referat i ostaje mi još samo da usput navedem nešto, što zapravo spada u š. terminologiju. Pod nazivom »šumar« razumijevaju kod nas najširi slojevi, ako se još što ne nadoda (okružni ili nadšumar) obično niže kategorije te struke te bi se ta riječ pokrivala donekle sa riječju »Forster«, »Forstwart«, a medu narodom zovu tako i lugare. Za pojam »Forstwirt« nemamo riječi, a ja bi predložio, da tu upotrijebimo riječ, kojom prevađamo njemački naslov »Forsts meister«, a to je »šumarnik«, jer je za nas kud i kamo važniji pojam »Forstwirt« od naslova »Forstmeister«. Na taj način ćemo rastaviti upravne činovnike »šumarnikc; od poslovnih i pomoćnih činovnika »šumara«, a one opet od kategorije lugara (nadlugara), a biti ćemo i u stanju, da izrazimo pojam »geprufter Forstwirt« kao »ispitani šumarnik«. Istome cilju vodi i drugi put da naziv »šumar« rezerviramo upravnim činovnicima, a za pomoćno osoblje da usvojimo naslov »podšumar«; međutim gornje mi se riješenje čini povoljnije. Naziv »šum. dijurnista«, koji navada inž. Vučetić, ne mogu da zagovaram s razloga, što se i ostali dijurnisti=dnevničari bore proti tome nazivu i to punim pravom, jer oni obično nijesu dnev* ničari (nadničari), nego rade uz mjesečnu ili godišnju platu ili su dapače definitivno namješteni sa pravom na mirovinu. 2* |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 22 <-- 22 --> PDF |
660 Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. Isto bismo i naslov »nadlugar« mogli sasvim izbaciti, na« zvavši osoblje navedene najniže kategorije »pomoćni lugari«, a dok prođu kroz tečaj, lugari. Prema teme bi se šumarsko osoblje dijelilo u šumarnike, šumare i lugare. Ing. Janko Urbas (Maribor) : ´Na poziv v Šumarskem listu br. 7 predložim v naslednjem mišljenje, kako bi se naj v naši državi rešilo vprašanje izobrazbe logarskega in tehnično pomožnega osobja. Izobrazba logarskega in tehnično pomožnega osobja mora biti odvisna od delokroga, ki je tem organom odkazan pri gozd= nem gospodarstvu, ne pa od gozdnogospodarskih odnošajev, ki sedaj obstojajo v posameznih pokrajinah. Mnenja sem torej, da se mora ta delokrog določiti jednotno za celo državo in vsled tega tudi zahtevati za to osobje jednotna izobrazba. Ta delokrog naj obsega gozdno varstvo, nadzorovanje gozd* nega delavstva ter izvrševanje vseh od gozdarskega oskrbnika odrejenih pomožnih del predvsem v gozdu, po potrebi pa tudi v pisarni. — Logarsko osobje mora natančno poznati gozdne razmere, za katere mora imeti toliko razumevanja, da more gozd. oskrbnika opozoriti na prikladnost in možnost izvršitve gozdnogospodarskih odredb, kar je važno posebno pri ekstenzivnem gospodarstvu. — Izobrazba mora biti torej predvsem strokovno praktična, ki se mora na teoretično gozdnotehnično znanje opirati le v toliko, v kolikor je to potrebno za pravilno razumevanje pri izvršitvi odkazanih pomožnih del v gozdu ter deloma v pisarni. Mišljeno je, da stoji logarsko in tehnično pomožno osobje pod neposrednim vodstvom gozd. oskrbnikastehnika, pri občin= skih gozdovih z ekstenzivnim gospodarstvom je pa tudi mo= goče, da mora včasih to osobje samostojno odločevati, posebno v nujnih slučajih, kar pa bi brez primerne gozdnoteh« nične predizobrazbe nikakor ne bilo v prid ras cijonelnega gozdnega gospodarstva. Potrebno izobrazbo si more to osobje pridobiti na podlagi primernega splošnega znanja le v gozdarskih šolah. Te gozdarske šole naj bodo zasnovane na širši podlagi. Ab= solventi gozdarskih šol naj ne dajejo samo državi in večjim za^ sebnim gozdnim posestvom praktično in teoretično dobro izšo* lano logarsko pomožno osobje, temveč tudi našim kmetskim gozdnim posestvom dobre gozdarje, — Sinovom naših kmetskih posestev se mor-a torej dati možnost si iz gozdarstva pridobiti tisto strokovno znanje, ki ga rabijo za racijonelno samostojno vodstvo svojih gozdnih kmetij. Ta slučaj je posebno za gozdnoposestne razmere v Sloveniji velike važnosti. Število gozdarskih šol in njenih gojencev mora biti omejeno in odvisno deloma od števila logarskega osobja, ki se ga rabi v javni in zasebni gozdarski službi, deloma od števila obstoječih |
| ŠUMARSKI LIST 10/1922 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Pitanje izobrazbe lugarskog i tehničko pomoćnog osoblja. gozdnih kmetij. — Ne sme biti namen gozdarskih šol produ* cirati številno, temveč dobro logarsko osobje in le v toliki iz* meri, kakor se ga bode moglo stalno zaposliti. Z gozdarsko šolo mora biti združen primerno velik šolski gozd, ki služi obenem kot poiskuševališče za najvažnejše gozdar* ske potrebe tamkajšnje pokrajine, nadalje gozdna drevesnica. Priporočljivo bi bilo, če bi se z gozdarsko šolo združili na* daljevalni tečaji za tiste absolvente gozdarske šole, ki hočejo s tem doseči po primerno dolgem praktičnem službovanju in če so ta tečaj dovršili z dobrim uspehom, usposobljenost za samo* stojno vodstvo manjših gozdnih posestev. Gozdarska šola bodi zavod, pri gojencih naj se vzdržuje stroga disciplina. Absolventi gozdarske šole naj se uporabljajo najprej v pi* sarni ter šele nato pri praktičnih delih v gozdu, katerim je pri* števati pomožna dela pri sestavi gospodarskih osnov. V podrobnem je izobrazba logarskega in tehnično pomož* nega osobja namišljena sledeče: Za sprejem v gozdarsko šolo se naj zahteva najmanj dovršena 6razredna ljudska šola, telesna usposobljenost, moralična nepokvarjenost, staros t 16 d o 24 let. Poduk na gozdarski šoli bodi 21eten in predvsem prak* tičen. — Teoretični poduk bi naj obsegal razun splošne mate* matike, prirodoznanstva, geografije in zgodovine, risanja, pred« vsem strokovna znanstva iz gozdoreje, gozdnega varstva, izrabe gozdov in gozdnih produktov, gozdnega gospodarstva, gozdnih zakonov in lovstva. Kot postranski predmet bi se naj poduče* valo poljedelstvo, planšarstvo, ribarstvo in čebelarstvo. _ Če je gozdarski šoli priklopljen nadaljevalni tečaj, bi ta trajal 1 leto. Obisk tega tečaja pa bi bil dopusten samo tistim, ki so z dobrim uspehom dovršili gozdarsko šolo. Koncem nada* ljevalnega tečaja je splošen izpit. Le absolventi takšnih gozdarskih šol bodo mogli s razume* vanjem vršiti svojo službo in sodelovati za povzdigo produkcije in pravilne izrabe gozdnih produktov. Nikakor pa ne morejo mesta logarskega in tehnično pomožnega osobja zavzemati stro* kovno neizšolani orožniki (žandarmi) ali certifikatisti, kakor so bili v rabi pri bivši avstrijski upravi. Ni pa tudi upravičeno, da bi se tem gozdarskim šolam dal naslov srednje ali celo višje praktične šole, ker se za vsprejem v to šolo zahteva ljudskošolska izobrazba in je njen namen vzga* jati dobro gozdarsko pomožno osobje. Končno bodi omenjeno, da nikakor ne odgovarja namenu gozdarske šole, če se vodstvo te šole združi s oskrbniškim me* stom jedne ali druge državne posesti, ker so oskrbniki domen tako zaposleni z upravo teh posestev, da ne morejo posvečati poduku tiste pažnje, ki je potrebna za dosego nameravanega uspeha, in ker navadno v teh slučajih odteguje gojence vsled uporabe pri gospodarstvu od rednega poduka. Vodstvo te šole mora torej biti neodvisno od drugih poslov, ki niso v neposredni zvezi z podukom na tej šoli. (Nastavit će se.) |