DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Agrarna reforma i šuma. ako se počne s provedbom jednakih mjera i kod ostalih forma kapitala. Jer takovom se jednostranošću nanosi nepravda onima, koji su slučajno svoj imetak uložili u šume, dok je onaj, koji ga je transformisao n. pr. u vrednosne papire ostao pošteđen. h) I sam ustav u 51. 43. predviđa naknadu za e k s p r o * prisana zemljišta. Kad bi došlo do momentanog podržava ljenja svih privatnih šuma, nastali bi po državu tako veliki izdaci, da bi se tim teretom mogle teško oštetiti naše finansije i prama vani i prama unutra. Ovamo bi morali da udju nesamo izdaci za odštetu već i novi izdaci za investicije (prometala), go* spodarske radove (kulture), režijsko poslovanje, upravu miro* vine, otpravnine i t. d.- dok bi na drugoj strani iz budžeta ispali porezi i jedan velik dio prihoda od šuma, koji će se nesumnjivo obaliti uslijed manje intenzivnog i rentabilnog načina gospoda* renja. i) Ako nam je želja da agrarno političkim mjerama dignemo intenzitet našeg šumarskog gospodarstva, onda je vi prvom redu od potrebe, da povećamo prihod naših šuma uopće. Tu je na prvom mjestu ogromna površina krša, koji se protegnuo od Slovenije do Crne Gore, te koji je po svojoj prirodi apso* lutno šumsko tlo i danas još posve neproduktivno. Uslovi našeg normalnog razvoja u budućnosti traže njegovo pošumljenje. Naša će poljoprivreda vremenom apsorbirati sye više relativno šumskoga tla, te se uspinjati smjerom vječnog napredovanja kulture iz nizine prema humlju, potiskujući tako domenu šume sve više na apsolutno šumsko tlo. Na pošumljenje krša sili nas ne samo potreba podizanja njegovog produktiviteta već i nje* gova klimatična važnost. Kad dakle znamo, da pred nama stoji ovako važni nacijo* nalnosekonomski zadatak, kao što je krš, koji već sam po sebi traži ogromne materijalne žrtve, onda je nemoguće zamisliti´ da povrh toga u isto vrijeme prinesemo još i daljne velike finan* sijske žrtve, što bi nam ih nametnula eksproprijacija čitavog pri* vatnog šumskog posjeda. j) Pomisao na eksproprijaciju privatnog šumskog posjeda uz ostavljanje nekoga minimuma odnosno mak« s i m u m a uključuje u sebi daljnje mrvljenje i rasparčavanje šumskog posjeda uopće, koje s gledišta šumarske politike znači bezuslovno korak natrag. Kod dosadanjih pokušaja, da se utvrdi granica toga minimuma, počinjene su griješke, koje su mogle nastati samo na taj način, da su s jedne strane prosto ostale predviđene osnovne značajke šume, dok je s druge strane šum* sko gospodarstvo mjereno jednakim mjerilom kao poljoprivreda. Kod prosuđivanja pitanja minimuma odnosno maksimuma, valja uvažiti, da je šuma po svojoj prirodi objekat, koji operiše s du* g im vegetativnim periodom, traži velike površine i velike kapi* tale u obliku drvne mase. Prihod kod poljoprivrede ulazi s či* tave površine* dok kod šumskog gospodarstva samo sa jednog dijela t. j . iz onoga, što ga čini kvocijent površine i turnusa. |