DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Agrarna reforma i šuma.


ako se počne s provedbom jednakih mjera i kod ostalih forma
kapitala. Jer takovom se jednostranošću nanosi nepravda onima,
koji su slučajno svoj imetak uložili u šume, dok je onaj, koji ga
je transformisao n. pr. u vrednosne papire ostao pošteđen.


h) I sam ustav u 51. 43. predviđa naknadu za e k s p r o *
prisana zemljišta. Kad bi došlo do momentanog podržava
ljenja svih privatnih šuma, nastali bi po državu tako veliki
izdaci, da bi se tim teretom mogle teško oštetiti naše finansije
i prama vani i prama unutra. Ovamo bi morali da udju nesamo
izdaci za odštetu već i novi izdaci za investicije (prometala), go*
spodarske radove (kulture), režijsko poslovanje, upravu miro*
vine, otpravnine i t. d.- dok bi na drugoj strani iz budžeta ispali
porezi i jedan velik dio prihoda od šuma, koji će se nesumnjivo
obaliti uslijed manje intenzivnog i rentabilnog načina gospoda*
renja.


i) Ako nam je želja da agrarno političkim mjerama dignemo
intenzitet našeg šumarskog gospodarstva, onda je vi prvom redu
od potrebe, da povećamo prihod naših šuma uopće.
Tu je na prvom mjestu ogromna površina krša, koji se protegnuo
od Slovenije do Crne Gore, te koji je po svojoj prirodi apso*
lutno šumsko tlo i danas još posve neproduktivno. Uslovi našeg
normalnog razvoja u budućnosti traže njegovo pošumljenje.
Naša će poljoprivreda vremenom apsorbirati sye više relativno
šumskoga tla, te se uspinjati smjerom vječnog napredovanja
kulture iz nizine prema humlju, potiskujući tako domenu šume
sve više na apsolutno šumsko tlo. Na pošumljenje krša sili nas
ne samo potreba podizanja njegovog produktiviteta već i nje*
gova klimatična važnost.


Kad dakle znamo, da pred nama stoji ovako važni nacijo*
nalnosekonomski zadatak, kao što je krš, koji već sam po sebi
traži ogromne materijalne žrtve, onda je nemoguće zamisliti´
da povrh toga u isto vrijeme prinesemo još i daljne velike finan*
sijske žrtve, što bi nam ih nametnula eksproprijacija čitavog pri*
vatnog šumskog posjeda.


j) Pomisao na eksproprijaciju privatnog šumskog posjeda
uz ostavljanje nekoga minimuma odnosno mak«
s i m u m a uključuje u sebi daljnje mrvljenje i rasparčavanje
šumskog posjeda uopće, koje s gledišta šumarske politike znači
bezuslovno korak natrag. Kod dosadanjih pokušaja, da se utvrdi
granica toga minimuma, počinjene su griješke, koje su mogle
nastati samo na taj način, da su s jedne strane prosto ostale
predviđene osnovne značajke šume, dok je s druge strane šum*
sko gospodarstvo mjereno jednakim mjerilom kao poljoprivreda.
Kod prosuđivanja pitanja minimuma odnosno maksimuma, valja
uvažiti, da je šuma po svojoj prirodi objekat, koji operiše s du*
g im vegetativnim periodom, traži velike površine i velike kapi*
tale u obliku drvne mase. Prihod kod poljoprivrede ulazi s či*
tave površine* dok kod šumskog gospodarstva samo sa jednog
dijela t. j . iz onoga, što ga čini kvocijent površine i turnusa.