DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 8 <-- 8 --> PDF |
562 Agrarna reforma i šuma. šumskog gospodarstva nad državnim posve su jasni. Ono je prosto od sap on a birokratizma, slobodno u inicijativi- odluci i finansiranju te tako pokretno, da može dovoljnom brzinom sli* jediti kretanja na drvnom trgu, kod česa često i minuta odlu* čuje po konačni uspjeh gospodarenja više, nego čitavi deceniji turnusa. Naprotiv toga stoji teška pokretnost državnog admini* strativnog aparata, dugi kancelarijski put, uski djelokrug čirov* nika, te ukočenost budžetiranja. d) Ovaj je momenat to važniji, što je neosporno, da je per* spektiva budućnosti industrijalizacija šumskog g o « spodarstva . Kako se u posljednjoj četvrti prošlog stoljeća počela u nas naglo dizati trgovina drvetom te industrija, počeo se s tim uporedo sve jače razvijati rad u vlastitoj režiji, kojemu je konačni cilj industrijalizacija šumsko gospodarske proizvod* nje. Kako je industrija jedan od osnovnih uslova za uspješni razvitak neke države, kako je naša država gledom na postotak svoje šumovitosti i kvalitete svoga drveta eksportna zemlja prvog reda, kako je vanredno veliki zadatak, koji pripada drvo kao izvozni artikal. kod jačanja naše financijske snage i dizanja vrijednosti novca, važno je, da se u budućnosti omogući trajno poslovanje industrijskih preduzeća. Ovaj je momenat za nas od to veće važnosti, što u nas već postoje šumska gospodarstva, koja su se posvema industrijalizovala a imadu uređeno prvo* klasno šumsko gospodarstvo (n. pr. »Krndija d. d. Našice«)- Važnost ovoga momenta vrlo je ispravno shvatilo i samo ministarstvo šuma i ruda, kad je u svom naređenju br. 3201 februar 1922. skrenulo pažnju na iznimni položaj onih šumskih velikih posjeda, koji imadu svoja industrijska postrojenja ili koja su snabdjevala druga industrijska poduzeća. I naš sadanji zakon od 26. marta 1894. (o upravi i upravi gospodarenja šu* mama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom) u § 14. daje iznimni položaj šumama, koje su u posjedu industrije^ odnosno nije ih supsumovalo pod pojam privatnih šuma. Uostalom ova* kove transformacije privatnoga posjeda predviđa i član 41. ustava. e) Čim bude država u položaju, da organizuje i rukovodi administrativni aparat jednako vrijedno kao privatnik, biti će eksproprijacija opravdana. No do toga cilja daleki su i teški pu* tevi. Ne valja prilaziti tome cilju putem ekonomske revolucije, već putem razumne evolucije. f) Eksproprijacija se dade bezuslovno opravdati za one šume, koje stoje na apsolutno šumskom tlu ili nose ka* rakter šuma zaštitnih i šuma zabrana ili su one važne po obranu zemlje, onda kad državna vlast ne može niti putem intenzivnog državnog nadzora- niti podržavljenjem uprave a niti slobodnim kupom da dođe do cilja. To se naše gledište posvema poklapa s ustanovom 51. 41. ustava alineja druga. g) Posvemašnje dokidanje privatne svojine očito nije bilo na umu niti samome ustavu, jer bi to značilo po* četak socijalizacije, ova se može smatrati opravdanom tek onda, |