DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 8     <-- 8 -->        PDF

562 Agrarna reforma i šuma.


šumskog gospodarstva nad državnim posve su jasni. Ono je
prosto od sap on a birokratizma, slobodno u inicijativi- odluci i
finansiranju te tako pokretno, da može dovoljnom brzinom sli*
jediti kretanja na drvnom trgu, kod česa često i minuta odlu*
čuje po konačni uspjeh gospodarenja više, nego čitavi deceniji
turnusa. Naprotiv toga stoji teška pokretnost državnog admini*
strativnog aparata, dugi kancelarijski put, uski djelokrug čirov*
nika, te ukočenost budžetiranja.


d) Ovaj je momenat to važniji, što je neosporno, da je per*
spektiva budućnosti industrijalizacija šumskog g o «
spodarstva . Kako se u posljednjoj četvrti prošlog stoljeća
počela u nas naglo dizati trgovina drvetom te industrija, počeo
se s tim uporedo sve jače razvijati rad u vlastitoj režiji, kojemu
je konačni cilj industrijalizacija šumsko gospodarske proizvod*
nje. Kako je industrija jedan od osnovnih uslova za uspješni
razvitak neke države, kako je naša država gledom na postotak
svoje šumovitosti i kvalitete svoga drveta eksportna zemlja
prvog reda, kako je vanredno veliki zadatak, koji pripada drvo
kao izvozni artikal. kod jačanja naše financijske snage i dizanja
vrijednosti novca, važno je, da se u budućnosti omogući trajno
poslovanje industrijskih preduzeća. Ovaj je momenat za nas od
to veće važnosti, što u nas već postoje šumska gospodarstva,
koja su se posvema industrijalizovala a imadu uređeno prvo*
klasno šumsko gospodarstvo (n. pr. »Krndija d. d. Našice«)-


Važnost ovoga momenta vrlo je ispravno shvatilo i samo
ministarstvo šuma i ruda, kad je u svom naređenju br. 3201
februar 1922. skrenulo pažnju na iznimni položaj onih šumskih
velikih posjeda, koji imadu svoja industrijska postrojenja ili
koja su snabdjevala druga industrijska poduzeća. I naš sadanji
zakon od 26. marta 1894. (o upravi i upravi gospodarenja šu*
mama, koje stoje pod osobitim javnim nadzorom) u § 14. daje
iznimni položaj šumama, koje su u posjedu industrije^ odnosno
nije ih supsumovalo pod pojam privatnih šuma. Uostalom ova*
kove transformacije privatnoga posjeda predviđa i član 41.
ustava.


e) Čim bude država u položaju, da organizuje i rukovodi
administrativni aparat jednako vrijedno kao privatnik, biti će
eksproprijacija opravdana. No do toga cilja daleki su i teški pu*
tevi. Ne valja prilaziti tome cilju putem ekonomske revolucije,
već putem razumne evolucije.


f) Eksproprijacija se dade bezuslovno opravdati za one
šume, koje stoje na apsolutno šumskom tlu ili nose ka*
rakter šuma zaštitnih i šuma zabrana ili su one važne
po obranu zemlje, onda kad državna vlast ne može niti
putem intenzivnog državnog nadzora- niti podržavljenjem uprave
a niti slobodnim kupom da dođe do cilja. To se naše gledište
posvema poklapa s ustanovom 51. 41. ustava alineja druga.


g) Posvemašnje dokidanje privatne svojine
očito nije bilo na umu niti samome ustavu, jer bi to značilo po*
četak socijalizacije, ova se može smatrati opravdanom tek onda,