DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Iz jugos´ov. Šumarskog Udruženja. 631


Osim toga se je nekoliko drugova prihvatilo posla skupljanja oglasa za
list, pa ovi danas pokrivaju do 50% izdataka za štampanje lista. Istodobno
poveli su i agitaciju za udruženje tako, da je ono dobilo ove godine nekoliko
ovećih potpora, 4 čl. dobrotvora, 25 članova utemeljača, 80 čl. redovitih, 30 pos
dupiratelja i 200 pretplatnika lista tako, da danas broji 125 utemeljača i do»
brotvora, 920 redovitih, 30 pomagača i preko 200 pretplatnika Šum. lista.


Ova agitacija nekolicine prijatelja udruženja omogućila je, da je ono
moglo unatoč toga, što skoro polovica članova još uvijek nije udovoljila svojoj
članskoj dužnosti, izdavati list, kojega su troškovi izdavanja pet puta veći od
uplaćene članarine, a da je kraj svega toga udruženje aktivno.


Važnost ove činjenice moći će se pravo prosuditi tek onda, kad se uvaži,
da je javnost zapravo preko Šum. lista doznala za naše udruženje. Šaljući Šum.
List u zamjenu za mnoge stručne domaće i strane listove i dnevnike, počeli
su ovi sve veću pažnju skretati pitanjima naše struke, koja se tretiraju u
Šum. listu.


S pravom možemo reći, da su polit, listovi bez razlike stranaka, zatim
privredni dnevnici i časopisi pohvalili b:ran sadržaj i ukusan oblik lista, dono«
šeći ne samo prikaz sadržaja, nego i pojedine članke u cijelosti ili izvatku.
(Tako n. pr. Jugosl. Llovd, Hrv. Drvotržac, Ekonomist, Novi Život, Riječ,
Obzor, Pokret, Slobodna Tribuna, Jutarnji list, Trgovinski glasnik, od stranih
Wiener Forst» u. Jagdzeitung, poljski Šum. list i dr.).


Propaganda šumarstva zamišljena je po udruženju i preko pučkih preda«
vanja, pa su u tu svrhu putem Šum. lista zamoljene slike zanimivih šum. obje»
kata; potaknuta je ideja propagovanja šumarstva i predavanjima u pučkim i
učitelj, školama (vidi réf. Dr. Ugienovića u 6. br. Šum. lista), a pokrenuto je
i izdanje čitanke za narod s lakim štivom iz područja šumarstva; u središtu
društva kani se osnovati čitaonica, te upriličivati sastanke za međusobno upo*
znavanje i raspravljanje stručnih pitanja, u koju svrhu je zatražena natrag
dvorana, koja je privremeno otstupljena šum. fakultetu.


Jasno je, da za provedbu svih tih ideja treba više mater, sredstava, nego
ih mogu namaknuti članovi udruženja makar i s povišenom članarinom. Zato
su sve nade uprte u zgradu Šum. dom, koja je danas pasivna. Na molbu udru«
ženja zauzeo se je za stvar osobno g. Ministar šuma i rudnika Rafajlović, precU
loživši Min. Prosvjete, da isplati oveću svotu, kojom bi se popravila već trošna
zgrada i omogućio stručnospropagandistički rad udruženja. Dosadanji rezultat
bio je taj, da je zagrebačko Povjer. za Prosvjetu ponudilo zakonom propisanu
stanarinu, s kojom se glavna uprava nije mogla zadovoljiti stojeći na stano«
vištu, da kulturne institucije nemaju podupirati državu već obratno: država
treba da njih podupire i omogućuje im rad. Bilo bi dobro, kada bi i sama
glavna skupština prihvatila započetu akciju, te preko naročitog izaslanstva
osobno intervenirala u toj stvari, jer bez primjerene stanarine ne može društvo
razviti one akcije, koju bi razvilo uz dovoljna mater, sretstva. Naročito bi bila
velika šteta, kad bi udruženje uslijed nestašice mater, sredstava moralo pomi«
sijati na smanjenje Šum. lista. Materijala stiže iz svih krajeva u tolikoj mjeri,
da bi morali pomišljati na izdanje jednog tjednika, koji bi donosio aktuelna
pitanja, prepuštajući Šum. listu članke više naučnog smjera.


Osim glavne uprave razvila je lijep rad i podružnica u Ljubljani, dajući
centralnoj upravi mnoge lijepe ideje i propagujući šumarstvo u svojem po»
dručju. Ista je priredila prigodom svoje glavne skupštine i vrlo poučan izlet