DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. 629 Tudi naj ministrstvo poskrbi, da se odpravijo inkriminirani nedostatki. K točki 8. se na predlog ing. Ružica sklene, o pr liki skupščine odposlati deputacijo, sestoječo od gg. preds. Turkoviča, Lenarčiča st., dv. svetnika Rustije, ing. Šivica, ing. Božiča in ing. Ružica h gosp. Ministru za šume in rud» nike radi dovolitve enaki h deputato v za šumarske uradnike v Sloveniji, kot j;h uživajo drugod, ter na predlog vlad. svet. Detele deputacijo gospodov Turkoviča, Langa, Pahernika in Čaterja na g. Ministra za agrarno reformo za odpravo znižanega t. zv. maksimuma poljedelskega zemljišča na 50 ha v Slo* veniji. s čimer pride okrog 240 ponajveč revnih hribovskih kmetovalcev v obseg agrarne reforme. Po sklepu seje so udeleženci obiskali krasno uspelo obrtno razstavo v Celju. Ing. Ružić. Izvještaj o radu upravnog odbora za glavnu skupštinu J. Š. U. Kad smo se nakon konstituirajuče skupštine prvih dana mjeseca juna 1921. razišli svojim kućama, ponijeli smo sobom čuvstvo, da smo stvorili nešto veliko, nešto, što će historija bilježiti kao sastavni dio velike i sjajne zgrade narodnog i državnog jedinstva, a naše napaćeno šumarstvo kao svijetlu točku, iza koje počinju novi dani. Moramo priznati, da je to čuvstvo veselja mutila mala zabrinutost. S jedne strane vidismo ogromne zadaće, što su čekale udruženje, da nakon tri godine, koje su poslije narodnog oslobođenja i ujedinjenja tako reći u tutanj ..... štene, započme rad na svim linijama, a s druge strane par drugova, opterećenih već i onako teškim brigama svoje ekzistencije i naporne službe, što je sve u poratnim godinama postiglo maksimum u napetosti živaca te iscrpljivalo svu snagu intelektualnog radnika. I toj nekolicini ljudi stavljeno je u zadatak, da uza sve te brige i poslove preuzme na se još i tešku i odgovornu dužnost: organizaciju i rad novoosnovanog J. Š. U. Svjesna velike odgovornosti pred drugovima i narodom, glavna uprava je već na prvoj sjednici uvidjela, kako je jedan od glavnih uvjeta rada, da pros vađanje zaključaka ne ovisi o službenoj opterećenosti odsječnog referenta, inače tajnika udruženja, nego da se istom po ministarstvu dodijeli stalna osoba, koja će moći sve svoje sile posvetiti radu udruženja. Akoprem ministarstvo šuma i rudnika nije moglo iz službenih obzira potpuno usvojiti predlog udruženja, nastojalo je izići mu u susret u granicama mogućnosti te i u tom pogledu pot= pomoći rad udruženja. Iz mnogo uzroka bilo bi poželjno, da stalan tajnik bude neovisna osoba, odgovorna sam o udruženju. Ovo se na žalost iz financijalnih obzira ne će moći još neko vrijeme provesti — dakako na štetu potpune nezavisnosti društve» nog rada. Pravi rad udruženja počinje €etiri mjeseca nakon spomenute skupštine t. j . kada je ministarstvo odobrilo koncem septembra pravila i dolaskom stalnog tajnika u Zagreb. Koncem oktobra saziva se II. odborska sjednica, koja je potrajala 2 dana i započela zapravo društveni rad, jer je I. sjednica 8. juna bila više manje formalnog karaktera. (Osim tih održana je III. sjednica od 10.—14. XIL u Beogradu; IV. od 30. III. do 1. IV. 1922. u Zagrebu; V. dne 13. V. 1922. u Ljubljani; VI. od 20.—23. VII. u Sarajevu, a VII. je sazvana za 7. IX. u Beogradu). Rad uprave mogao bi se razdijeliti na tri dijela. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 76 <-- 76 --> PDF |
630 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. I. Organizatorni i propagandični rad glavne uprave J. Š. U. II. Savjetodavni i inicijativni rad glavne uprave za unapređenje šumske prirode. III. Rad oko zaštite interesa članova udruženja. I. Org a niz atomi i propagandistički rad glavne uprave .1. Š. U. Stojeći na principu narodnog jedinstva i zajedničkog stručnog interesa cjelokupnog šumarstva naše države, uprava je usvojila stanovište, da se ovom velikom principu imadu podrediti svi sićušni i prolazni interesi raznih po= litičkih partija te je nastojala održati svoj rad visoko iznad trzavica dnevne politike i njezinih zadjevica kao opasnog crvotoče za svako stručno udruženje. Znajući da je svemu današnjem zlu krivo u prvom redu naše međusobno ne» poznavanje, nastojala je uprava da držanjem sjednica na raznim mjestima ne samo iskaže poštovanje i pietet u svakom kraju domovine, nego i da učini korak međusobnom zbližavanju i upoznavanju. U najvećem dijelu države našla je uprava iskrenog odziva i J. Š. U. je provodilo svoju jedinstvenu organizaciju likvidacijom dosadašnjih pokrajinskih udruženja. Tako je dne 4. maja 1922. likvidiralo Gozdarsko društvo u Ljub« ljani, osnovavši podružnicu J. Š. U., koja broji 280 članova. Dne 12. maja o. g. likvidiralo je i naše najstarije hrv. slav. šum. društvo. Ovo potonje nije još za sada osnovalo podružnice. Formalna likvidacija srpskog šum. društva ima se provesti prigodom glavne skupštine, dočim su se svi bivši članovi toga društva upisali u J. Š. U. Jedino nije likvidirala organizacija šumara u Bosni, akoprem je velika većina njezinih članova pristupila J. Š. U. Manjina, s kojom je uprava vodila nevezane pregovore, postavila je zahtjeve, kojih riješenje nije stajalo u vlasti gl. uprave, pa se isto prepušta riješenju gl. skupštine i vremenu, koje će i ovaj mali nesporazumak izgladiti, te sve naše šumare privesti zajedničkom radu u J. Š. U. Znajući, kakove sve zadaće čekaju naše udruženje u ovo teško vrijeme gl. uprava je uvidela, da su njezine sile preslabe za svladavanje tako zamašnog posla. Princip modernog poslovanja je racionalna podjela rada i prenošenje od» govornosti s nekolicine na što veći broj zainteresovanih faktora. Toga radi nastojalo se čim prije oživotvoriti načelo, prihvaćeno na kon» st´tuirapićoj skupštini, da se osnuju odsjeci rada, koji će odteretiti glavnu upravu, ostavljajući joj inicijativu i konačnu riječ u svim pitanjima njezine kompe» tencije. Od zasnovanih 9 odsjeka rada započeli su djelovanje i prije formalnog konstituisanja, koje će se obaviti prigodom glavne skupštine, odsjeci: I., III., V. VI., VII. i VIII. Sav društveni rad spoticao se je o nestašicu mater, sredstava. Svi oni faktori, što potpomažu propagandu stanovitih ideja kao štampa, sastanci, pres davanja itd. zavise u prvom redu o materijalnim sredstvima, a ovih nije bilo. Zato je bila prva briga glavne uprave, da razvije što veću agitaciju za prikup» ljanje mater, sredstava. Opetovane molbe pismene i usmene na minist. šuma i ruda nisu ostale bezuspješne. Osim potpore za 1921. izdano je poznato nare» denje za ubiranje 0:1% kod dražba u korist udruženja, za oglašivanje u Šum. listu i da se sva državna šum. nadleštva pretplate na Šum. list. Ako se ova naredba i ne provodi posvuda striktno, ipak je donijela udruženju prihod. |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Iz jugos´ov. Šumarskog Udruženja. 631 Osim toga se je nekoliko drugova prihvatilo posla skupljanja oglasa za list, pa ovi danas pokrivaju do 50% izdataka za štampanje lista. Istodobno poveli su i agitaciju za udruženje tako, da je ono dobilo ove godine nekoliko ovećih potpora, 4 čl. dobrotvora, 25 članova utemeljača, 80 čl. redovitih, 30 pos dupiratelja i 200 pretplatnika lista tako, da danas broji 125 utemeljača i do» brotvora, 920 redovitih, 30 pomagača i preko 200 pretplatnika Šum. lista. Ova agitacija nekolicine prijatelja udruženja omogućila je, da je ono moglo unatoč toga, što skoro polovica članova još uvijek nije udovoljila svojoj članskoj dužnosti, izdavati list, kojega su troškovi izdavanja pet puta veći od uplaćene članarine, a da je kraj svega toga udruženje aktivno. Važnost ove činjenice moći će se pravo prosuditi tek onda, kad se uvaži, da je javnost zapravo preko Šum. lista doznala za naše udruženje. Šaljući Šum. List u zamjenu za mnoge stručne domaće i strane listove i dnevnike, počeli su ovi sve veću pažnju skretati pitanjima naše struke, koja se tretiraju u Šum. listu. S pravom možemo reći, da su polit, listovi bez razlike stranaka, zatim privredni dnevnici i časopisi pohvalili b:ran sadržaj i ukusan oblik lista, dono« šeći ne samo prikaz sadržaja, nego i pojedine članke u cijelosti ili izvatku. (Tako n. pr. Jugosl. Llovd, Hrv. Drvotržac, Ekonomist, Novi Život, Riječ, Obzor, Pokret, Slobodna Tribuna, Jutarnji list, Trgovinski glasnik, od stranih Wiener Forst» u. Jagdzeitung, poljski Šum. list i dr.). Propaganda šumarstva zamišljena je po udruženju i preko pučkih preda« vanja, pa su u tu svrhu putem Šum. lista zamoljene slike zanimivih šum. obje» kata; potaknuta je ideja propagovanja šumarstva i predavanjima u pučkim i učitelj, školama (vidi réf. Dr. Ugienovića u 6. br. Šum. lista), a pokrenuto je i izdanje čitanke za narod s lakim štivom iz područja šumarstva; u središtu društva kani se osnovati čitaonica, te upriličivati sastanke za međusobno upo* znavanje i raspravljanje stručnih pitanja, u koju svrhu je zatražena natrag dvorana, koja je privremeno otstupljena šum. fakultetu. Jasno je, da za provedbu svih tih ideja treba više mater, sredstava, nego ih mogu namaknuti članovi udruženja makar i s povišenom članarinom. Zato su sve nade uprte u zgradu Šum. dom, koja je danas pasivna. Na molbu udru« ženja zauzeo se je za stvar osobno g. Ministar šuma i rudnika Rafajlović, precU loživši Min. Prosvjete, da isplati oveću svotu, kojom bi se popravila već trošna zgrada i omogućio stručnospropagandistički rad udruženja. Dosadanji rezultat bio je taj, da je zagrebačko Povjer. za Prosvjetu ponudilo zakonom propisanu stanarinu, s kojom se glavna uprava nije mogla zadovoljiti stojeći na stano« vištu, da kulturne institucije nemaju podupirati državu već obratno: država treba da njih podupire i omogućuje im rad. Bilo bi dobro, kada bi i sama glavna skupština prihvatila započetu akciju, te preko naročitog izaslanstva osobno intervenirala u toj stvari, jer bez primjerene stanarine ne može društvo razviti one akcije, koju bi razvilo uz dovoljna mater, sretstva. Naročito bi bila velika šteta, kad bi udruženje uslijed nestašice mater, sredstava moralo pomi« sijati na smanjenje Šum. lista. Materijala stiže iz svih krajeva u tolikoj mjeri, da bi morali pomišljati na izdanje jednog tjednika, koji bi donosio aktuelna pitanja, prepuštajući Šum. listu članke više naučnog smjera. Osim glavne uprave razvila je lijep rad i podružnica u Ljubljani, dajući centralnoj upravi mnoge lijepe ideje i propagujući šumarstvo u svojem po» dručju. Ista je priredila prigodom svoje glavne skupštine i vrlo poučan izlet |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 78 <-- 78 --> PDF |
4332 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. na Pohorje gdje je održano i lijepo predavanje, koje je opisano u 7. br. Šumar* skog lista. Razvijajući rad u cilju propagiranja šumarstva prema intencijama društve* nih pravila, gl. uprava je održala veze s privrednim i tehničkim udruženjima, .sudjelujući na njihovim zborovima i konferencijama. Tako s Hrv. SI. Gospo* darskim društvom, Udruženjem Jugosl. Inž. i Arhitekta, Društvom Geometara kralj. SHS, Društvom za gojenje lova i ribolova te s bratskim Čehoslovačkim šum. udruženjem. Zagrebačka sekcija U. Inž. i Arhitekta pozvala je J. Š. U. na konferenciju o sanaciji saobraćaja, kao jednom od naših najaktuelnijih pitanja. Sa Zagre» bačkom burzom stupili smo u doticaj radi izradbe uzanca, a sa Savezom Indu» strijalaca radi pitanja carina i tarif, pristojbi. U sekcije udruženja stupili su i surađuju osim šumara i najodličniji predstavnici šum. industrije i trgovine, pa je prema tome udruženje na putu, koji vodi spoznanju zajedničkih interesa svih grana šumske privrede. Udruženje je uz ostale privredne institucije bilo zastupano posebnim iza» slanstvom na vjenčanju Nj. Veličanstva Kralja. Tako smo eto i u pogledu reprezentacije nastojali, da se izbrišu one tužbe i jadikovke, da se u javnosti ne zna za nas, i da nas se ne poziva na suradnju s ostal´m kulturnim udruženjima. Uspjeh prve godine našega rada kod kuće i vani je taj, da je javnost za nas doznala i da vodi o nama računa te da je prvi sud o nama i našem udruženju bio za nas ugodan. Na nama je svima, da to povjerenje sačuvamo i utvrdimo, učvršćujući svoje udruženje, zbijajući se u što gušće redove te njegujući i razvijajući naše šumarstvo. II. dio. Savjetodavni i inicijativni rad glavne uprave. Ma koliko bio važan rad oko organizacije udruženja, on je zapravo samo preduvjet za ovaj drugi rad, s kojim upravo i postiže udruženje svoju pravu svrhu. U državi, koja je mlada kao naša, pa si tek stvara nove zakone, potrebno je složno i neumorno nastojanje svih kulturnih činbenika, da se donošenjem dobrih zakona te organiziranjem valjane uprave čim prije povrate normalni odnošaji. Jedan od glavnih zadataka našeg udruženja određuju pravila riječima: »Uticaćc savjetodavno i inicijtivno na zakonodavstvo i eksekutivu Kralje* vine u svim slučajevima, koji su u vezi s pitanjima šumarstva, šumske indu* strije i članova udruženja.« Nastojali smo, da prateći javni život uzmemo učešća u svim pitanjima, koja su stajala u bližem dodiru s našom strukom. Posve je naravno, da u ab* normalnim poratnim vremenima nismo mogli čekati samo na pozive mini* starstva, da budemo njegov konsultativni organ, već smo češće i davali inicijativu u važnim pitanjima naše struke. Mišljenja i predloži, što smo ih predlagali ministarstvima, u prvom redu ministarstvu šuma i rudnika, imali su često na žalost malo uspjeha. Akti su ležali dulje vremena neriješeni. Razmatrajući pobl´že uzroke toga došli smo do uvje* renja, da toj šutnji nije povod neraspoloženje ministarstva prema udruženju ili dapače neko omalovažavanje. Dapače! Ministarstvo je u više mahova poka* zalo, da mu je na srcu procvat i napredak udruženja. Uzrok je čisto admini* strativne prirode. Organizacija naše javne uprave ima štetnu posljedicu, da se u centr. nadleštva gomilaju poslovi i manje važne prirode, uslijed čega |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 633´ nastaje zastoj i prenatrpanost tako, da naši drugovi u ministarstvu nisu u stanju kraj najbolje volje, da se uz tekuće poslove posvete inicijativnom i zakono* tvornem poslu. Videći te okolnosti stali smo na stanovište, da je conditio sine qua non dalnjeg uspješnog rada reorganizacije naše cjelokupne uprave. Uslijed toga je glavna uprava J. Š. U. s oduševljenjem pozdravila poziv Min´starstva šuma i rudnika, da J. Š. U. izradi i podloži nacrt pravilnika za organizaciju šum. službe. Kako je gg. članovima poznato, stali smo u tom predmetu na stanovište našeg ministarstva dot. uredbe od 27. juna, braneći samostalnost šumarskih nadleštva protiv pokušaja, da se ista stave pod polic´jsku kontrolu. Pravilnik je izrađen i predložen koncem decembra 1921. Donesene su u tom pitanju i 2 rezolucije (jedna objelodanjena u Šum. listu na str. 33). Pitanje nije još uvijek skinuto s dnevnog reda ni u stručnoj ni u polit, javnosti, a i gl. skupština imala bi se o njemu izjaviti povodom poziva Udruženja jugosl. Ins žinjera i arhitekta, koji je upućen I. sekciji na pretres i predlog. To je bio prvi savjetodavni rad gl. uprave. 2. U isto vrijeme pozvano je udruženje da predloži nacrt novog 1 o v s k o g; zakona. Znajući, da će uništavanje divljači zapriječiti moderan zakon, koji će voditi računa tako s interesima zaštite lova kao i s današnjim mentalitetom našeg naroda, prihvatili smo rado poziv i posao povjerili užem odboru, koji je izradio nacrt. Taj je bio jednom zgodom i u plenumu dbora pretresan te je došlo do načelnog sporazuma s lovačkim udruženjima. Prevladalo je među» tim mišljenje, da bi forsiranje toga zakona u ovom momentu više škodilo lovu nego li koristilo te da je stvaranje ovog zakona prije osnovnih zakona opće uprave i administracije tako reći nemoguće. Iznijevši dakle principe, na kojima bi trebalo izraditi novi zakon, zamolili smo ujedno ministarstvo, da se još za neko vrjeme ne forsira donošenje lovs skog zakona, što je i uspjelo. Obećano nam je, da će se prije donošenja tog zakona sazvati anketa, da raspravi temeljne principe. Na toj anketi moći ćemo izaći s našim izrađenim nacrtom zakona. 3. Treće važno pitanje, o kojemu je konzultovano J. Š. U., je agrarn a reforma . Bojeći se, da se kod provađanja agr. reforme u šumarstvu ne ponove sve one pogreške, koje su se činile kod poljoprivrednog zemljišta, gdje se stručnjaci nisu pravodobno pitali za savjet, predložili smo ministarstvu, da prije sastavka samog zakonskog predloga sasluša stručna mnijenja u važnijim pitanjima. Tako je razaslano svima nadleštvima pa i J. Š. U. poznatih 11 pis tanja. Stanovište, koje smo zauzeli u pogledu načela, na kojima bi se imao izraditi taj zakon, izraženo je u rezoluciji, objelodanjenoj u 8 broju Š. L. Osim toga predložene su već prije 3 rezolucije: 1. protiv toga, da organi minist. za agrarnu reformu izdaju drvosječne dozovle, 2. da se uprava sekve* striranih šuma povjeri stručnim šum. licima (vidi Šum. list str. 35) i 3. da se đeput. zemljište šum. osoblja izuzme ispod udara agrarne reforme. 4. Glavna uprava je potakla ideju izradbe novog šumskog zakona. Kad se je obrazovala u tu svrhu naročita komisija u ministarstvu, raspravljala je gl. Uprava na temelju već izrdenog dijela zakonskog nacrta to pitanje. Svoje stanovište u tom predmetu iznijela je pred ministarstvo, predlažući drugi način rada. (Vidi str. 548 Šum. lista!) |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 80 <-- 80 --> PDF |
634 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja, 5. Pozvana od Šum. odsjeka u Zagrebu, da predloži svoje mnijenje o državnim ispitima za samostalno vođenje šum. gospodarstva izradila je i pred» ložila još u janaru o. g. gl. uprava nacrt uredbe, koji s nepoznatog nam raz« loga nije još uzet u pretres 6. Pitanje lugarske i šum. tehničke naobrazbe smatrali smo kao jedno od najaktuelnijih pitanja. Obradba tog predmeta povjerena je VIII. sekciji rada, koja bi ga imala prigodom skupštine u Beogradu konačno raspraviti. 7. Isto je tako važno pitanje izgradnje Jadranske željeznice dot. sanacija saobraćaja, o kojem su se izjasnile skoro sve privredne institucije, pa smo pozvali VI. sekciju rada, da ga u svom djelokrugu raspravi i izađe pred zbor s konkretnim predlogom. 8. Danas je jedno od najvažnijih naših pitanja popravak valute. Znajući, da njezin popravak ne ovisi samo od pojedinih proizvoda nego od produkcije i rada na svim područjima fizičkog i duševnog života smatrali smo potrebnim potaći pitanje, kako bi šumarstvo povećalo produkciju ili drugim r´ječima: koji su uvjeti, da se postigne intenzivnost gospodarenja u drž. šumama? U tom smislu potakli smo kod III. sekcije obradu pitanja vlastite režije dot. eksploatacije velikih šumskih kompleksa dugotrajnim ugovorima, koji su toliko napadani u našoj javnosti. 9. Nije manje važno i pitanje izvozne i uvozne carine kao i pitanje želj. tarifa u koliko se tiču drvnih proizvoda. Ovo je pitanje povjereno VI. sekciji rada. 10. Već ie naprijed spomenuto, da smo stupili u doticaj sa zagrebačkom burzom radi izrade šum. trg. uzanca, koja je sa hvalnošću prihvatila našu suradnju. 11. Da se prepriječi uništavanje hrastovih šuma, obratili smo se pred» stavkom na ministra šuma i ruda, da se forsira izrada želj. pragova iz buko* vine. Na poziv glavne uprave obradio je iscrpivo ovaj predmet član uprave g. inšp. Ćirković. 12. Radi ukinuća posebnog šum. računovodstva skrenuta je pažnja komi» siji za izradbu šum. zakona, da se ondje osigura šumarstvu vlastito računos vodstvo, jer bez toga nema rada u produktivnoj grani kao što je šumarstvo. 13. Pošto ustavom zasnovana uredba privrednog savjeta nije još u život privedena, glavna uprava iznosi pred zbor rezoluciju, da cjelokupno šumarstvo dade svoj protest, što ova korisna institucija nije još osnovana i želju, da se čim prije osnuje. 14. Glavna uprava je poduprla predstavku vinkovačke direkcije glede sastavka komisije za određivanje stanarine drž. činovnika. 15. Radi oduzimanja bujica i visokih gradnja ispod kompetencije minist. šuma upravili smo protest i poveli ag´taciju, što je imalo za posljedicu, da se je mnijenje našeg ministarstva u toj stvari promijenilo nama u prilog. 16. Doznavši, da se radi o donošenju zakona o ovlaštenim civ. inžinje» rima, kod kojeg bi mogli šum. inžinjeri rđavo proći, poduzeli smo potrebne korake, da se zaštite naša prava. Referat o tom pitanju objelodanjen je u Šum. listu. U ovo nekoliko točaka sakupili smo sav onaj rad, koji je obavljan i pre» tresan dugim i svestranim raspravama na odborskim sjednicama udruženja. Uspjeh bi bio mnogo veći, kada bi svi članovi udruženja shvatili pravi snvsao zasnovane organizacije racJa, u kojem treba da učestvuju svi, a ne samo čla* novi glavne uprave. Zahtjevi, koji se danas postavljaju na stručna udruženja, |
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 635 sasvim su drugi, nego li su bili u mirna vremena. Stručna udruženja treba da uzimaju učešća kod stvaranja i učvršćivanja države, od kojeg posla se ne smije sustezati nijedan pravi patriota i stručnjak. Prva godina našeg rada svršena je pozitivnim uspjehom: da nas se uvažuje i pita za savjet u zakonotvornom radu. Sadanji zakoni i uredbe donose se na brzu ruku prema prilikama, koje ih zahtijevaju. Naredne godine rada našeg udruženja neka te uredbe i zakone dotjeruju i usavršavaju, što će im biti to lakše, što je prva godina našeg rada organizirala udruženje na bazi, koja stvara sve preduvjete za dalnji uspješan rad. III. Promicanje interesa članova J. Š. U. U ovom pravcu razvito djelovanje imalo je lijepih uspjeha, naročito što se tiče materijalnog stanja drž. šum. službenika. 1. Najvažnije od svih mater, pitanja je relutum dot. deputati zemljišta i drva. Intrikama nekojih kategorija činovnika, koji su posmatrali šum. službu samo s ljepše strane, uspjelo je umjeti u poznatu naredbu šum. financija jedan članak, kojim bi ovo pravo šum. činovnika bilo ukinuto. Agitaciji, koju su razvili članovi glavne uprave kod mjerodavnih faktora uspjelo je izbrisati taj kobni članak i spasiti deputate. Na žalost, ima još uvijek dio naših drugova, a to su oni u Sloveniji, za koje ovo pitanje još uvijek nije posvema riješeno. Poduzimali smo korake i u toj stvari na žalost — bez uspjeha. Pošto su brisa« njem spom. članka deputati ostavljeni, pitanje je više administrativne, nego li nas čelne naravi, da se i tim drugovima popravi nepravda i olakša život u ovim teškim vremenima. 2. Upućena je ministarstvu pretstavka radi povišenja paušala šum. činov» nika. U toj stvari smo opetovano intervenirali. 3. Da se čuje i šumarski glas u momentu, kad svi činovnici traže riješenje svog pitanja, iznosi se pred zbor rezolucija o činovničkom pitanju. Delegirani su i stalni zastupnici .1. Š. U., koji će na vrelu pratiti ovo pitanje te nas upo» zoravati na razvoj istog. « 4. Uslijed toga, što pitanje penzija šum. podčinovnika u Srbiji nije još uvijek riješeno, predložena je ministarstvu predstavka za čim skorije obrazo» vanje penz. fonda za to osoblje. 5. Isto se je tako zauzela gl. uprava za osoblje, koje službuje u Mace* doniji i ostalim južnim krajevima, gdje je tegotno službovanje. Jednom članu uprave je stavljeno u dužnost, da to pitanje obradi te ga iznese pred zbor. 6. Da se ispravi nepravda radi oduzimanja pasivnog prava glasa šum. činov; nicima podnijeta je predstavka narodnoj skupštini, koja na žalost nije uvažena. Krivnja za neuspjeh ne leži na gl. upravi, već se ima tražiti u našim po» litičkim prilikama. Dok postoji takovo stanje, dužnost je svakog pojedinog člana udruženja, da upre sve svoje sile u agitaciju za naša stručna i staleška pitanja. Ima nas u udruženju svih političkih boja i stranaka, pa neka svaki razvije agitaciju kod svojih političkih sumišljcnika. Kad se gg. političari uvjere, da je šumarstvo moćan faktor u političkoj borbi, početi će drugim očima posmatrati naša pi» tanja. Zato ne smatramo pitanje pasivnog prava glasa šumarskih činovnika unatoč časovitog neuspjeha konačno riješenim. 7. Predloženo je ministarstvu, da se zauzme za šum. činovnike, bivše emigrante, da ne budu prikraćeni kod dijeljenja ratnih otšteta. |