DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Agrarna reforma i šuma. počeo da valja s istoka, noseći u sebi klicu razorne ideje o do« kidanju privatnog vlasništva te nakrećući i šumu na svoje vode. 4. Karakteristično je za genezu agrarne reforme, da opć i nacionalnome k onom. ski i šumarsko politički motiv i nisu gotovo nigdje došli do- izražaja. A na njima bi zapravo trebali da počivaju najjači argumenti za agrarnu re= formu. Baš ovaj momenat nuka nas i potiče, da, iznoseći svoje gledište o agrarnoj reformi, naročito kritički osvijetlimo one na= cionalnosekonomske i šumarsko političke momente, koji govore za nju odnosno protiv nje. III. Najvažnije zakonsko i pravno uporište, na kojem danas stoji pitanje agrarne reforme, jeste 61. 41. ustava, koji kaže: »Privatni veliki šumski kompleksi eksproprišu se po zakonu i prelaze u svojinu države ili samoupravnih tijela. Zakon će od* rediti, ukoliko veliki šumski kompleksi mogu biti svojina drugih javnopravnih tijela, koja već postoje ili će se obrazovati.« Dakle već sam ustav daje rješavanju ovoga pitanja izvjesnu direktivu, predviđajući mogućnost obrazovanja »drugih javno; pravnih tijela«. Drugim riječima već sam ustav u isti čas dok dokida privatni veliki šumski posjed, otvara vrata mogućnosti formisanja novih tijela odnosno transformaciji današnjih velikih šumskih posjeda privatnika u šumski posjed »drugih javno prav* nih tijela«. Time je dakle već sam ustav preneo težište ovoga pitanja s tačke »da li državne, općinske i privatne šume« na tačku gle* dišta »da li samo državne ili državne i nedržavne šume«. Prema tome odnosna ustanova 61. 41. ustave nije zapravo imperativ već fakultativ. Naše je uvjerenje da su zakonodavca kod stvaranja ovih ustanova vodila tri važna razloga: 1. Mogućnost u dovolj en j a narodnim potrebama. 2. Načelno neodstupanje od principa prava privatne svojine. 3. Potreba očuvanja interesa šumske industrije. Sam ustav ne sadržava doduše nikakvog obrazloženja ove ustanove, no moramo pretpostaviti, da je svakoj agrarno=poli* tičkoj mjeri, tako i ovoj, konačni cilj dizanje intenziteta cjelo* kupne naše produkcije. Ovaj ćemo cilj i mi držati na umu diljem čitavog našeg izlaganja. IV. Dok smo malo prije prikazali one motive, koji su bili odlučni kod postanja i pokretanja agrarne reforme u istorijsko* revolucionarno vrijeme, pokušati ćemo sada da te motiv e podvrgnemo ocjeni, da uzmognemo iz toga konačno stvoriti zaključak, ukoliko se njima dade opravdati put, kojim je agrarna reforma udarila. 1. Nacionalnospolitički motiv ne može da ulazi uopće u raspravu na ovom mjestu, jer on nije stručne naravi pa mi kao stručnjaci niti možemo da se o njemu izražavamo niti je naše mišljenje u tome smjeru odlučno. Odlučno je samo u tom samo gledište narodnog predstavništva i državne vlasti. i* |