DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 4 <-- 4 --> PDF |
558 Agrarna reforma i šuma. kao mjerilo u prosuđivanju ispravnih agrarno*političkih te šu* marsko*političkih mjera i puteva, kojima je dosada udarala agrarna referma. Danas su pogledi na agrarnu reformu, koje je zapravo pro* dukac istorijsko*revolucionarnih vremena mirniji, hladniji i stvarniji, te se dade potpuno opravdati, ako se gledište zastup* nika nauke iznosi tek nakon što se stišao val, koji je ustalasao našu poljoprivredu. Konačna potreba iznošenja gledišta zastupnika nauke imade i svoj posve realni povod u tome, što se baš ovaj čas radi o nacrtu odnosnoga zakona, pa je dakle potrebno pra* vovremeno iznošenje ovih misli. II. Prije nego uđemo u kritičku analizu i ocjenu onih agrar* nepolitičkih i šumarsko*političkih mjera, koje su se skupile pod imenom agrarne reforme, a odnose se na pitanje šuma, potrebno je da bacimo kratak pogled na istoriju njenog po* stanka odnosno na motive, koji su je pokretali. Agrarna je reforma u nas izraziti produkat revolucionarnog vremena, te su je kao takovu pokretali brojni motivi , koji u tako velikim historijskim časovima svagda zajednički djeluju. U te motive valja ubrojiti ove: 1. Nacionalno politički motiv bio je veoma od* lučan. Propast austrougarske monarkije, koja je na svim lini* jama bila ljuta protivnica svih naših nacionalnih težnja i probi* taka, morala je logično povući za sobom borbu protiv onih feu* dalaca, koji su bili najjači potpornjevi bivše monarkije. 2. Ekonomski motivi očitovali su se u faktičnom lo* kalnom nedostatku u ogrijevu, građi, paši i žirovinj zemljorad* nika i stočara, kao pripadnika onih šumskih općina, što vuku svoju lozu iz razrešenja feudalnih odnosa i istorijskog akta seg* regacije. Svoju konkretnu formu dobivali su ti motivi brojnim zahtjevima za revizijom segregacije odnosno traženjem državne potpore za pasivne šumske općine. 3. Socijalni motivi rađali su se odatle, što niti bivša monarkija a niti feudalci nisu imali dovoljno razumijevanja za socijalne potrebe narodnih masa. Šume državne bile su u pra* vilu, a one šumskih feudalaca vrlo često- bile su tretirane kao država u državi, koja nije imala nikakovog razumijevanja niti osjećaja za narodne potrebe. Posve je razumljivo, da se odatle rodio trajni borbeni stav naroda prema državi odnosno prema feudalcu. Socijalnim motivom valja smatrati i pitanje naših narodnih dobrovoljaca, kojima su još na frontu učinjena izvjesna obe* ćanja gredom na pitanje drvarije i paše, pa je to obećanje tre* balo i izvršiti. Potreba, da se iskupi zadana riječ, pojačala se još i tim, što je mnogi od tih dobrovoljaca vrativši se u ota* džbinu našao razoren ili osiromašen svoj dem, pa je tome zlu trebalo brzo odmoći. Konačno među socijalne motive valja ubrojiti i jaki val ko* munizma odnosno boljševizma, koji se u času našeg oslobođenja |