DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 36     <-- 36 -->        PDF

590 Produkcija sjemena crnog bora u području ... nadzorništva itd.


3. U Grumvaldovu klijalicu postavljeno je 100 zrna dne
26.
siječnja u 10 sati do podne.
Klijalica je držana u kuhinji kod dnevne temperature od
18—22° C, dok je noću ta temperatura bila daleko niža.
Sjeme je prije postavljanja u klijalicu dobro namočeno, a i
u klijalici je marljivo podržavana vlaga.
Rezultat je bio ovaj:
Dne 28. I. u 10 sati do podne klijalo je 1 zrno.


31. I.
11 „
1. II.
18 ,. ´
2. II.
20 „
3. II.
15 ,.
5. II.
10 „
6. II.
2 „
Ukupno dobrih zrna bilo je
77 komada,


ostalih
23


klijavost
77 %


Ako energijom klijanja zovemo brzinu, s kojom klija sjeme,
pretpostavivši sve povoljne uvjete za klijanje, pa ako tu brzinu
prama Rafnni računamo na prvih 10 dana, to dobijemo za
naš slučaj da energija klijanja iznaša 77 %! Jasno je, da sjeme
zasijano u šumskom vrtu ne klija tako brzo kao ono u klijalici.
jer mu uvjeti klijanja ne stoje na raspolaganje u onoj kvaliteti
i kvantiteti, kao u laboratoriju u klijalici.


No iz navedenih se podataka može razabrati, da je sjeme
dobre kvalitete.
Sjeme je trušeno u trušnici u Sv. Mihovilu, gdje se nalazi
i šum. vrt nadzorništva.


Da se radnje oko trušenja što savjesnije provedu, dodije*
ljeni su lugaru, koji nadzire radnje u šumskom vrtu, dvojica lug.
zamjenika, uz dnevnu platu od 12-50 Din, koji su izmjenično
miješali šešarice pri grijanju, a koji ujedno obavljaju sve po=
slove u šum. vrtu i tako radeć i spremaju se, da budu valjani
lu gari kod pošumljanja, prateći razvitak biljka počevši od tru*
šenja sjemenski pa dalje.


Na 24 sata otrusili smo 360—400 litara šečarica. Sušenje je
provodjeno na Ijesama kod temperature od 38—42° C. Da se
sjeme što prije ohladi, pod je u trušnici betoniran.


Iz više razloga držao sam potrebnim, da iznesem ove po=
datke o izlučivanju sjemena crnog bora pri kr. nadzorništvu za
pošumljenje Krasa u Senju.


U prvom redu mora se istaknuti, da je to jedan od prvih
većih pokušaja te ruke kod nas na Krasu. Do sada se je naime
gotovo sve vrsti sjemenja, ponajpače sjeme crnog bora poru^
čivalo iz tudjine i s time podupirala strana produkcija.


Doduše, može se možda reći, da je strano sjeme »bolje pro=
venijencije«, ali, ne osvrćući se na mišljenje o autohtonosti sje=