DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Produkcija sjemena crnog bora u području kr. nadzorništva itd.. 587 Ho . ... ....... ........ Code forestier ..... je y .......... . ...... ...... ....... ....... . ......., .... .. . ..... y ....... — .. . .. no ..... ........ . ........ — ... ... .. .. ... ...... o ............ .... .. ....... ... .. 1814. .., ....... o .......... . .......... ....... ....... (dunes) y....... .. 1917. ...., ..... .. 18. ....... 1820. ..., o ........ ......... ...... ...... . ...... ......... .. ...... ............, ..... .. 1......... 1824. .... o ........ .... ........ ..... y ....... .... Inž. Josip Balew Senj: Produkcija sjemena crnog bora u području kr. nadzorništva za pošumljenje primorskog Krasa u Senju. Za vrijeme svjetskog rata ostala su oba šumska vrta u po* dručju nadzorništva gotovo pusta. Poskupljenje radne snage u prvom redu bilo je uzrokom, da je proizvodnja sadnica bila spala na minimum. Valja uvažiti i okolnost, da su i troškovi oko uzdržavanja vrtova bili doznačivani u vrlo maloj sumi kao i troškovi za provođenje kulturnih radnja na Krasu uopće. Na nemalu je zapreku nailazila i doprema sjemenja. Zapis njanje pri transportiranju, neredovito »ratno« otpremanje, pa ini drugi razlozi imali su, dabome, za nužnu posljedicu, da je sav rad, koliko oko kulturnih radnja uopće, toliko oko obradbe šumskih vrtova napose bio — može se reći — posve iščezao. Iza oslobođenja, kad je uprava državnih šuma, a po njoj i uprava nadzorništva prešla u naše ruke, imali smo pred sobom prazne šumske vrtove. Osim potrebnih kredita trebalo se po= skrbiti za dobavu valjanog šumskog sjemenja. Iz razloga, što je trebalo i sada računati, da se s doznačenom vjeresijom valjano obavi što više posla, valjalo je računati s cijenom šumskog sjemenja. Kako su svi artikli, a navlastito artikli poljoprivrede uopće danomice poskupljivali, nije bilo bolje niti sa šumskim sjemenjem. Računajući s tradicijama, naručivalo se je šumsko sjemenje po bivšim državnim šumskim uredima od tvrdke B. Faragô iz Zalaegerszega, dok su ostali naši šumski uredi redovno naručivali šumsko sjemenje od tvrdke Stainer iz Wiener Neustadta. Dobiveno sjeme bivalo je razne kvalitete. Ne može se reći, da je sjeme bilo loše. Poslije oslobođenja — ponosni na svoju državu — valjalo nam je uvažiti, da se u svakoj prigodi, naročito tamo, gdje se dc= |
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 34 <-- 34 --> PDF |
588 Produkcija sjemena crnog bora u području kr. nadzorništva itd. maće potrebe mogu pokriti dobrima, koja se u nas mogu produ* cirati — treba forsirati produkciju svih potrebnih dobara. Va* ljalo nam je uvažiti i to, da naručivanjem šumskog sjemenja od stranih producenta stojimo pred slijedećim: 1. podupiremo stranu proizvodnju. 2. dobivamo sjeme strane i u najviše slučajeva nepoznate proveniencije. 3. stojimo pred jakom dilemom: kakve li će kvalitete biti naručeno sjeme, 4. izvrgavamo se neprilici, da sjeme ne će na vrijeme stići, da će putem stradati i slično. Iz svih navedenih razloga — među kojima je od naročite važ* nosti financijalni momenat, odlučeno je, da uprava nadzorništva sama producira koliko je moguće sve vrsti šum* skog sjemenja, što je potrebno za vlastite šumske vrtove, a u prvom redu sjeme crnog bora, jer to sjeme najviše potrebuje. Nadzorništvo imade dvije vrsti poodmaklih, starijih sasto* j ina crnog bora. To su u prvom redu samonikli, stari borovi u predjelima Senjska draga, Borova draga i Borovi vrh (isporedi: B. Kosovića: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Vele* bitu i t. d. str. 53. i 54.. prema čemu su koncem osamnaestog stoljeća postojali ovi borici). Za tim starije umjetne kulture- po* dignute sedamdesetih godina. Ove se kulture nalaze u nadmorskoj zoni između 200—500 m. U vlastitoj upravi otpočela je produkcija u zimi 1919/920. Te se je godine u glavnom produciralo´ samo za domaću potrebu. U zimi 1920/921 producirano je više tako, te je osim domaće potrebe namirena i potreba nekojih šumskih ureda, Tako je u toj godini namirena potreba Vlastelinstva Pakrac, đurđevačke imovne općine, imovne općine slunjske, otočke, te II. banske, Žup. oblasti u Gospiću i t. d. Uz crni bor izlučivalo se je i sjeme iz smrekovih šešarica. U većem je stilu provedena proizvodnja sjemena crnog bora zimi 1921/922. Računajući s urodom i kvalitetom šešarica, nadzorništvo se je još prije početka proizvodnje obratilo na ponajglavnije šum* ske upravne urede radi osiguranja poručitelja. Da je produkciju sjemena valjalo povećati, slijedilo je ne? minovno i iz okolnosti, što je od novembra 1921. prema odnos* nom naredjenju Ministarstva Šuma i Rudnika i vođenje šum. tehničkih agenda u kotaru Crikvenica i Aleksandrovo povjereno upravitelju nadzorništva. S time u savezu trebalo se poskrbiti i za šumsko sjemenje, što se je u proljeću 1922. imalo zasijati u šumskom vrtu u Crikvenici. A pošto je u kombinaciji bilo- da se omanji šumski vrt osnuje i na ostrvu Krku (kotar Aleksan* drovo). valjalo je i s time računati. Da se dakle namiri potreba svih onih, koji su svoju potrebu na sjemenu crnog bora najavili, pa da se namiri u prvom redu potreba šum. vrtova u području nadzorništva i u Crikvenici, ot* počelo se odmah, po dozrijevanju borovih šešarica, sa pobira* njem i trušenjem. |
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Produkcija sjemena crnog bora u području ... nadzorništva itd. 589 U našem kraju dozrijevaju borove šešarice — već prema godini i ekspoziciji — počevši od konca novembra. Evo podataka o sabiranju: Sabrano je u svemu: 381 HL 80 L šešarica. Od ovih je šeša* rica istrušeno u svemu: 469 kg čistog sjemena crnog bora. Prema tome poprečno iz 1 hl borovih šešarica dobili smo 1.23 kgčistog sjemena. Sravnimo li taj podatak, s onim u Šum. koledaru od 1922. str. 228. vidimo, da smo dobili daleko bolji rezultat. Jedan radnik može sabrati — već prema urodu — počevši od 100—200 litara, a prema prilikama i više. Za sabiranje smo plaćali od 12-50—16-— Din po hl, a za dogon odnosno dovoz — prema udaljenosti — po hl 5 do 10 D. Uz to je bilo i drugih izdataka: tovarenje, miješanje- dobava drva za loženje, čišćenje t. zv. »činjenje«, vejanje i t. d. Izdaci su iznosili ukupno . . . . . 11.220.— D. Kako smo sprijeda spomenuli, izlučili smo u svemu čistog sjemena ... . 469-— kgod toga je razaslano raznim šum. uredima 368-— ., Zasijano u Sv. Mihovilu . . . 27-— „ u zalihi imade za buduću sjetvu . . 74-— „ Primici su prema navednom bili slijedeći: 1. Primici za sjeme od poručitelja ... . 18.696-55 „ 2. Vrijednost sjemena zasijanog u šum. vrtu nadzorništva u Sv. Mihovihi 27 kg a 50 Din. 1.350-— „ 3. Vrijednost sjemena, što je preostalo za bu= duću sjetu: 74 kg a 50 Din 3.70Q-— „ Ukupno primici . . . 23.746-55 D. Sravnimo izdatak s primitkom, dobijemo čisti dobiček 12.525-86 D. Iz navedenih podataka dobićemo trošak oko produkcije 1 kgsjemena 11.220-69 : 496 = 24 D. Klijavost je sjemena prije otpreme svagda ispitana i meha= ničkim i fiziološkim putem i rezultat saopćen poručiteljima. Radi potpunosti ovog kratkog prikaza držim, da ne će biti na odmet, ako saopćim rezultat ispitivanja klijavosti za jednu pošiljku. Iz trušnice u Sv. Mihovilu stiglo je sjeme u uredovnicu u Senj dne 25. siječnja 1922. Klijavost je ispitana na 100 zrna. 1. Sa vodom u čaši: Iza dva dana bilo je potonulih ´9 0 komada loših 10 klijavost . . . 90% 2. Nožem rezanih bilo je dobrih zrna . . . .9 5 komada loših . . 5 klijavost . . . 95 % |
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 36 <-- 36 --> PDF |
590 Produkcija sjemena crnog bora u području ... nadzorništva itd. 3. U Grumvaldovu klijalicu postavljeno je 100 zrna dne 26. siječnja u 10 sati do podne. Klijalica je držana u kuhinji kod dnevne temperature od 18—22° C, dok je noću ta temperatura bila daleko niža. Sjeme je prije postavljanja u klijalicu dobro namočeno, a i u klijalici je marljivo podržavana vlaga. Rezultat je bio ovaj: Dne 28. I. u 10 sati do podne klijalo je 1 zrno. 31. I. 11 „ 1. II. 18 ,. ´ 2. II. 20 „ 3. II. 15 ,. 5. II. 10 „ 6. II. 2 „ Ukupno dobrih zrna bilo je 77 komada, ostalih 23 klijavost 77 % Ako energijom klijanja zovemo brzinu, s kojom klija sjeme, pretpostavivši sve povoljne uvjete za klijanje, pa ako tu brzinu prama Rafnni računamo na prvih 10 dana, to dobijemo za naš slučaj da energija klijanja iznaša 77 %! Jasno je, da sjeme zasijano u šumskom vrtu ne klija tako brzo kao ono u klijalici. jer mu uvjeti klijanja ne stoje na raspolaganje u onoj kvaliteti i kvantiteti, kao u laboratoriju u klijalici. No iz navedenih se podataka može razabrati, da je sjeme dobre kvalitete. Sjeme je trušeno u trušnici u Sv. Mihovilu, gdje se nalazi i šum. vrt nadzorništva. Da se radnje oko trušenja što savjesnije provedu, dodije* ljeni su lugaru, koji nadzire radnje u šumskom vrtu, dvojica lug. zamjenika, uz dnevnu platu od 12-50 Din, koji su izmjenično miješali šešarice pri grijanju, a koji ujedno obavljaju sve po= slove u šum. vrtu i tako radeć i spremaju se, da budu valjani lu gari kod pošumljanja, prateći razvitak biljka počevši od tru* šenja sjemenski pa dalje. Na 24 sata otrusili smo 360—400 litara šečarica. Sušenje je provodjeno na Ijesama kod temperature od 38—42° C. Da se sjeme što prije ohladi, pod je u trušnici betoniran. Iz više razloga držao sam potrebnim, da iznesem ove po= datke o izlučivanju sjemena crnog bora pri kr. nadzorništvu za pošumljenje Krasa u Senju. U prvom redu mora se istaknuti, da je to jedan od prvih većih pokušaja te ruke kod nas na Krasu. Do sada se je naime gotovo sve vrsti sjemenja, ponajpače sjeme crnog bora poru^ čivalo iz tudjine i s time podupirala strana produkcija. Doduše, može se možda reći, da je strano sjeme »bolje pro= venijencije«, ali, ne osvrćući se na mišljenje o autohtonosti sje= |
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Produkcija sjemena crnog bora u području kr. nadzorništva itd. 591 mena, fakat je, da je klijavost i uspijevanje dosadanje sjetve crnog bora ove naše provenijencije posve zadovoljilo. Prema informacijama, kamo god je bilo sjeme otposlano, dobro je klijalo i njegovano, dobro napredovalo. Od sjemena otrušenog u kampanji 1921./1922. odposlano je: Šum. upravi grada Zagreba 1 kgKr. županijskoj oblasti Gospić 100 » Šumsikojgospodarstvenom uredu i. o. II. banske .. . 10 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. gradiške ... . 10 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. slunjske ... . 10 » Šumsko=gospodarstvenom uredu i. o. otočke ... . 20 » Šumskosgospodarstvenom uredu i. o. đurđevačke . . . 100 » »Croatia« d. d. Zagreb 7 » Zavodu za uzgoj šuma, Zagreb 1 » Ispostavi kot. oblasti, Kostanjevac 13 » Kr. nadlugariji u Žirovcu 8 » Kr. kot. oblast u Crikvenici 80 » Kotarskoj šumariji u Oriovcu 8 » Ukupno . . . . 368 kg Osim toga zasijano je u Sv. Mihovilu 27 kg, dok je za bu* duću sjetvu preostalo 74 kg. Ako spomenemo, da je trošak oko proizvodnje sjemena, ostao u rukama našeg siromašnog svijeta na Krasu, pa ako uvažimo, da je čisti prihodupotrebljen samo i i skiju* čivo za pokriće troškova oko uređenja šum. vrtova na Krasu, odnosno za pošumljen je k r a = ških goleti, ukazuje nam se, da je narodno = go = spodarstveno značenje ove — i ako ne baš ...> velike — proizvodnje to zamašnije. Prodajna je cijena računata sa 50 D po kilogramu loco tru? šnica. Poredimo li tu cijenu sa cijenom tvrtke Stainer u Wiener Neustadtu, gdje je cijena 1 kg sjemena crnog bora bila loco Wiener Neustadt 87 D, vidimo, da je tuđe sjeme za punih 74% skuplje od domaćega, a da se i ne obaziremo na ostale troškove i na onaj silni riziko, na koji nas je poručivanje sjemena iz tu* dine naučilo. Ako dalje uvažimo, da je sjeme iz naše trušnice otposlano samo unutar naše države — dakle našim šumskim uredima, koji su na 1 kg sjemena bez razlike u otpremnim tro* škovima, zaštedili 37 Din, što na 469 kg iznaša ništa manje nego 17.353 Din, ukazuje se opći narodnogospodarski uspjeh ove proizvodnje još većim. Ovo je ujedno prva vidljiva veća korist iz kraških kultura, uz prorede i pobiranje trave, na što ćemo se drugom zgodom osvrnuti. A ovo je ujedno i jedan prilog k narodno=gospodarskoj važnosti pošumljenja Krasa. m 3* » |