DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 10     <-- 10 -->        PDF

564 Agrarna reforma i šuma.


Razlike u veličini minima odnosno maksima naprama poljo*
privrednom zemljištu biti će to veće, ako se uvaži, da je poljo=
privreda po svome prostornom razmještaju okupirala tlo boljeg
boniteta (plodne nizine), te bliže saobraćajnim sredstvima (ceste,
željeznice), dok je šuma po svojoj prirodi, te razvitkom kulture
potisnuta na najlošije bonitete tla, te na površine, koje su ...^
udaljenije od prometala i saobraćajnih površina te često veoma
niskog rentabiliteta.


Konačno niti ostale države, kojima su pronujale revolucije,
kao što je to n. pr. Francuska i Češka nisu posvema dokinule
privatnih posjeda putem eksproprijacije. U Češkoj na anketi
državnoj 15. I. 1921. u Pragu došlo je do izražaja mišljenje, koje
je protivno posvemašnjem dokidanju privatnog posjeda- te koje
je tražilo najveći oprez i evolucioni put, kod rješavanja
ovoga velikog i važnog pitanja. Državni proračun za Francusku1
osigurava jedan milijun franaka za kup (acquisition) —
dakle ne rekviziciju — šuma na apsolutno šumskom tlu.


V. Reasumirajući dakle naše gledište u pitanju
agrarne reforme gledom na šume i šumsko gospodarstvo, slo=
bodni srno iznijeti ove naše misli i primjedbe.
1. Iznoseći ovo- naše gledište puštamo posvema po strani
nacionalnu politiku i državno pravnu stranu
ovoga pitanja u uvjerenju, da pri tom ne mogu da odlučuju
stručni momenti, već isključivo interes države i nacije.
2. Držimo da se ustanova čl. 41. al. 1. ustava, koji govorio
eksproprijaciji velikih privatnih šuma i kompleksa nema shvatiti
kao imperativ, već kao fakultativ. To će reći ta se
ustanova ima bezuslovno provesti ondje, gdje to traži interes
naroda. Među te interese ubrajamo potrebe, koje smo razložili
pod tačkom IV./2. Da se doista radi o fakultativu, utvrđuje nas
drugi dio iste alineje ustava, koji predviđa mogućnost, da rečene
privatne šume mogu biti svojina drugih javnopravnih tijela- koja
već postoje ili će se obrazovati. Ukoliko se radi o pokriću manjka
na produkcijonoj površini šum. općina, ima se eksproprijacija
provesti u njihovu korist. U svim drugim slučajevima u korist
države.
3. Bezuslovno je opravdana eksproprijacija za šume na apso*
lutno šumskom tlu za šume zaštitne, šume zabrane te u interesu
obrane zemlje u slučajevima izloženim u tačci IV./5, no nikako
ne u korist samoupravnih tijela već države, jer ta tijela ne mogu
nikako da dadu dovoljno jamstva, da će se polučiti svrha, za
kom ide šumarska politika.
4. Šume, koje su vlasnost ili posjed industrij =
sk i h pred u zec a ili služe za njihovo trajno alimentovanje
moraju biti pošteđene od eksproprijacije, jer to traži interes
naše drvne industrije i našeg eksporta. To je naše gledište pot=
puno saglasno sa zakonom od 26. III. 1894. i gledištem ministar=
stva šuma iznošenom u naređenju br. 3201 od 1922.
´ »Revue des eau>: et forets«. 1922, str. 133.