DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1922 str. 10 <-- 10 --> PDF |
564 Agrarna reforma i šuma. Razlike u veličini minima odnosno maksima naprama poljo* privrednom zemljištu biti će to veće, ako se uvaži, da je poljo= privreda po svome prostornom razmještaju okupirala tlo boljeg boniteta (plodne nizine), te bliže saobraćajnim sredstvima (ceste, željeznice), dok je šuma po svojoj prirodi, te razvitkom kulture potisnuta na najlošije bonitete tla, te na površine, koje su ...^ udaljenije od prometala i saobraćajnih površina te često veoma niskog rentabiliteta. Konačno niti ostale države, kojima su pronujale revolucije, kao što je to n. pr. Francuska i Češka nisu posvema dokinule privatnih posjeda putem eksproprijacije. U Češkoj na anketi državnoj 15. I. 1921. u Pragu došlo je do izražaja mišljenje, koje je protivno posvemašnjem dokidanju privatnog posjeda- te koje je tražilo najveći oprez i evolucioni put, kod rješavanja ovoga velikog i važnog pitanja. Državni proračun za Francusku1 osigurava jedan milijun franaka za kup (acquisition) — dakle ne rekviziciju — šuma na apsolutno šumskom tlu. V. Reasumirajući dakle naše gledište u pitanju agrarne reforme gledom na šume i šumsko gospodarstvo, slo= bodni srno iznijeti ove naše misli i primjedbe. 1. Iznoseći ovo- naše gledište puštamo posvema po strani nacionalnu politiku i državno pravnu stranu ovoga pitanja u uvjerenju, da pri tom ne mogu da odlučuju stručni momenti, već isključivo interes države i nacije. 2. Držimo da se ustanova čl. 41. al. 1. ustava, koji govorio eksproprijaciji velikih privatnih šuma i kompleksa nema shvatiti kao imperativ, već kao fakultativ. To će reći ta se ustanova ima bezuslovno provesti ondje, gdje to traži interes naroda. Među te interese ubrajamo potrebe, koje smo razložili pod tačkom IV./2. Da se doista radi o fakultativu, utvrđuje nas drugi dio iste alineje ustava, koji predviđa mogućnost, da rečene privatne šume mogu biti svojina drugih javnopravnih tijela- koja već postoje ili će se obrazovati. Ukoliko se radi o pokriću manjka na produkcijonoj površini šum. općina, ima se eksproprijacija provesti u njihovu korist. U svim drugim slučajevima u korist države. 3. Bezuslovno je opravdana eksproprijacija za šume na apso* lutno šumskom tlu za šume zaštitne, šume zabrane te u interesu obrane zemlje u slučajevima izloženim u tačci IV./5, no nikako ne u korist samoupravnih tijela već države, jer ta tijela ne mogu nikako da dadu dovoljno jamstva, da će se polučiti svrha, za kom ide šumarska politika. 4. Šume, koje su vlasnost ili posjed industrij = sk i h pred u zec a ili služe za njihovo trajno alimentovanje moraju biti pošteđene od eksproprijacije, jer to traži interes naše drvne industrije i našeg eksporta. To je naše gledište pot= puno saglasno sa zakonom od 26. III. 1894. i gledištem ministar= stva šuma iznošenom u naređenju br. 3201 od 1922. ´ »Revue des eau>: et forets«. 1922, str. 133. |