DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Službene vijesti. Umrli su: Ing. Andrija Geschwind šumarski nadsavjetnik. 3. aprila o. g. preminuo je u Mostaru ovaj odlični suradnik na polju šu* marstva. Preminuo je nakon 29 god.šnjcga službovanja u ovim zemljama. Nije išao širokim putem sviju, nego stazom, kojom se samo pojedinci: veru, stazom, koja vodi najvišim vrhuncima. Uz svoje dužnosti bavio se je neprestano inten« zivno šumarskom znanošću te se može kazati, da skoro nema knjige, koju on ne samo da je pročitao, nego i temeljito proučio. Čovjek željezne energije, ne« pokol ebiv — ljudina. Rođen je god. 1868. u Tenu u Češkoj kao sin nadšumara. Svršio je šus marsku visoku školu u Beču i dvije godine na kulturnoj tehnici. Kao činovnik položio je god. 1901. na visokoj šumarskoj školi u Beču ispit za nastavnika na šum. srednjim školama (gospodarstvena grupa). Kao kot. izvjestitelj bio je u Županjcu i Rogatici; od god. 1904.—1917. kod šum. odsjeka u Sarajevu, a od tada kao okružni šumarski izvjestitelj u Mostaru. Osobito se je bavio pošumljivanjem krša i entomologijom, oboje sa van« rednim uspjehom. Kao okružnome šum. izvjestitelju u Mostaru bilo mu je podvrženo ukupno pošumljivanje hercegovačkoga krša. U entomologiji ovjekovečio se je, otkrivši nove vrsti kukaca. Bio je pri* znat suradnik najodličnijih listova kao: »Zentralblatt fiir das gesamte Forst« wesen«, »Naturwissenschaftliche Zeitschrift fiir Lanđs und Forstwirtschaft« i »Wiener Forsts in Jagdzeitung«. Žao mi je, da radi pomanjkanja potrebnoga materijala i vremena zasada nemogu da dadem zaokruženi pregled ukupnoga rada ovoga vrsnoga stručnjaka. Za ilustraciju intenzivnosti njegovog rada navest ću samo ukratko, što je sve — i to samo koliko je meni poznato — objelodanio od godine 1920. do smrti u »Centralblatt fiir das gesamte Forstwesen« (»C«) i »Oesterreichische (Wiener Allgemeine) Forst* und Jagd»Zcitung« (»F.«). Godine 1920. izašla je u »C.« opširna rasprava o preporodnoj sječi šikara na kršu pod naslovom: »Die Tcchnik der Wesselyschen Resurrektlonshiebe in den Laubholzkriippelvvalđresten des Karstes«. Rasprava pokazuje osobito i na prvi pogled — kao i sve, što je Geschwind pisao — široki horizont ovoga stručnjaka. Strogo sistematski poredani materijal iz ovoga područja pošumljivanja krša, propleten je dragocijenim fitobiološkim i entomološkim opažanjima. Način pisanja je rigorozno znanstven; svaka je tvrdnja opširno obrazložena. Rasprava je zaslužila, da što prije bude prevedena na naš jezik, da bude pristupačnija širim krugovima. Sličnoga su sadržaja članci u »F.« o raznim gospodarstvenim metodama odgajanja šume i iskorištavanja šumskoga zemljišta u hercegovačko»dalmatin« skome kršu. Prvi je od ovih članaka bio izašao još godine 1917. pod naslovom: »Die LazinaAVirtschaft im herzegovinischsdalmatinischen Karstlitorale«. God. 1921. opisuje Geschwind pod naslovom: »Einige forstliche Wirtschaftsmetoden im hercegovinischsdalmatiniscben Karst« razne načine, kako narod u tome pod* |