DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 549 Što se tiče sadržaj a zakona zaključeno je predložiti, da isti normira sve, što ima trajnu vrijednost, a da ne dolaze unutra odredbe, što mijenjaju današnje pravne odnose i koje imadu samo prelazno značenje kao: otkup servituta, ograničavanje šuma i eksproprijacija velikog šum. posjeda. III. Nakon načelne rasprave upućeni su nadležnim sekcijama predloži: g. ing. Marinovića (O mogućnosti rada u vlastitoj režiji u većem objamu i O carinama na drvne proizvode) te o organizaciji službe, povodom dostavljen nog protesta Udruženja jugosl. inžinjera i arhitekta protiv stavljanja tehn. službe pod polic, oblasti; zaključeno podnijeti predstavke po predlogu: Ćirko« većevom (Protiv uništavanja hrastovih šuma za izradu željez. podvlaka); Divja« kovom (Za obrazovanje Privrednog savjeta); Vučetićevom (Za ustanovljenje penzionog fonda neukaznog osoblja u Srbiji i Za što skorije donošenje činov» ničkog zakona). IV. Ustanovljen je dnevni red za glavnu skupštinu (Vidi Poziv). V. Zaključeno, da članovi podnesu tajništvu predloge za izmjenu Pravila i Poslovnika do konca augusta o. g. Poziv članovima III. sekcije (za gojenje i čuvanje šuma te za šumsku produkciju). Na sjednici glavne uprave J. Š. U. u Sarajevu iznio je ing. Marinović ovaj predlog: »Prije rata je bilo malo država, koje su raspolagale s takovim kompleksima prašuma, u kojima je bio opravdan način eksploatacije pomoću koncesija na dulje vrijeme. Sve one zemlje, u kojima su bile prilike iole sređene, a željez» nička i putna mreža barem donekle razvijena, uzimala je državna šumska uprava eksploataciju šuma te s njom skopčanu izgradnju mreže šumskih pro» metila u svoje ruke posvuda, gdjegod su izilazili rokovi dugotrajnih ugovora. To preuzimanje eksploatacije u vlastite ruke bilježi šumarstvo tih država kao preporod, nakon kojega je nastao novi život tako u pogledu uzgoja šuma, eksploatacije i izgradnje prometila kao i u pogledu administracije, koja se je morala sve više akomodirati novim prilikama, gubeći sve više značaj ukočene birokracije. Šumska industrija pozdravila je taj korak s najvećim oduševlje» njem, jer je oslobodivši se brige oko eksploatacije mogla sve sile posvetiti razvoju i procvatu industrije, a šumska trgovina se je mogla baciti na svoj pravi poziv: traženje i udovoljavanje vanjskog tržišta, napuštajući značaj do» maćeg posrednika. Od svega je imala država i direktne koristi, koja se je očitavala uglavnom u povišici cijene na panju. Dok je tako u inozemstvu već koncem prošlog stoljeća nastao ovaj pre» porod, sa žalošću moramo konštatovati, da se kod nas koncesije na dugo vri» jeme ne samo ne eliminiraju, nego sve većma favoriziraju tako, te se mlada šum. generacija s upropašćenjem pita: hoće li joj još uopće ostati drž. šuma, u kojima bi mogla danas sutra razviti rad u smjeru dizanja intenziviteta drž. šum. gospodarenja? Ove se koncesije opravdavaju time: 1. što je tobože država sa svojom birokratskom upravom uopće nesposobna za eksploataciju u vlastitoj režiji i 2. da nema sretstava za investicije. Prije nego li prelomimo štap nad vlastitom režijom treba da istražimo, jesu li ti prigovori opravdani i mogu li se grješke popraviti te državi stvoriti |
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 58 <-- 58 --> PDF |
550 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. preduvjete za rad u režiji, koji je jedini u stanju podići prihod drž. šuma te našim ambicijoznim šumarskim službenicima povratiti već u.gubljeno zadovoljstvo i veselje za službu te dati prilike za ekspanziju njihovoj volji za rad. Stoga predlažem, da III. sekcija rada do glavne o. g. skupštine raspravi: 1. Je li eksploatacija na dugi niz godina opravdana i kada? 2. Je li kraj današnjeg sistema moguć rad u vlastitoj režiji? 3. Ako nije, koje su tome zapreke i kako ih treba ukloniti? 4. Na koji način da se u većem obimu omogući izgradnja mreže šumskih prometila, kao jednog od preduvjeta rada u vlastitoj režiji?« Prema zaključku odbora dostavlja se svim članovima III. odsjeka rada kao i ostalim članovima J. Š. U. s pozivom, da svoje predloge u tom pogledu pošalju do 25. VIII. potpisanom, da ih se uzmogne pretresti na glavnoj skup; stini u Beogradu. U Zagrebu, 27. VII. 1922. Za predstojnika III. sekcije: prof. dr. Levaković v. r. Poziv članovima VI. sekcije. (za šumsku trgovinu, promet i industriju). Povodom predloga g. ing. Marinovića, a prema zaključku odborske sjed* niče u Sarajevu, pozivlju se gg. članovi ove sekcije kao i ostali članovi J. Š. U.. koji se bave ovim pitanjem, da bi izvoljeli potpisanom podnijeti konkretne predloge glede uređenja pitanja željezničkih tarifa kao i uvoznih i izvoznih carina na drvo u našoj državi. To će se pitanje uzeti u raspravu prigodom konstituisanja odsjeka na skupštini u Beogradu, da J. Š. U. uzmogne u toj stvari zauzeti decidirano stas novište i staviti ministarstvu konkretne predloge. Predloži neka se izvole slati potpisanom najkasnije do 25. VIII. o. g. Za pročelnika VI. sekcije: Lenarčič v. r. Nakon sjednice napravili su učesnici izlet u Sjetline, gdje su razgledali veliku, modernu pilanu tvrtke Feltrinelli et comp., kao i preduzeće u Teslicu . Prvom prilikom donijet ćemo opširan prikaz ovog preduzeća, koje je po svojoj veličini jedinstveno ne samo u Jugoslaviji nego u čitavoj Evropi. Ovom zgodom željeli smo sa strane udruženja izraziti zahvalnost tvrci i svim njezinim činov* nicima za gostoprimstvo i trud, koji su uložili, da se izletnici upute i u naj» manje tančine komplikovanog procesa suhe destilacije u samoj tvornici. Zatim je pokazana gradnja šumske željeznice u teškom terenu i uređaj male žage na turbinu. Svuda se opaža vješta ruka gen. direktora Karolvja, kojemu služi na čast, da kao šumarski stručnjak stoji na. čelu ovog kolosalnog preduzeća. G. šumarnik Knežević prikazivao nam je nastojanje šumske uprave, da dovede u sklad interese potrajnog šumskog gospodarenja sa zahtjevima šumske industrije, koja si pomoću 25godišnjeg ugovora osigurava veliku godišnju po* trebu od 200.000 m´ drveta. Prema dosadašnjem iskustvu ti su interesi našli najbolje jamstvo u oplodnoj sječi. |