DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 549


Što se tiče sadržaj a zakona zaključeno je predložiti, da isti normira
sve, što ima trajnu vrijednost, a da ne dolaze unutra odredbe, što
mijenjaju današnje pravne odnose i koje imadu samo prelazno značenje
kao: otkup servituta, ograničavanje šuma i eksproprijacija velikog šum. posjeda.


III. Nakon načelne rasprave upućeni su nadležnim sekcijama predloži:
g. ing. Marinovića (O mogućnosti rada u vlastitoj režiji u većem objamu i
O carinama na drvne proizvode) te o organizaciji službe, povodom dostavljen
nog protesta Udruženja jugosl. inžinjera i arhitekta protiv stavljanja tehn.
službe pod polic, oblasti; zaključeno podnijeti predstavke po predlogu: Ćirko«
većevom (Protiv uništavanja hrastovih šuma za izradu željez. podvlaka); Divja«
kovom (Za obrazovanje Privrednog savjeta); Vučetićevom (Za ustanovljenje
penzionog fonda neukaznog osoblja u Srbiji i Za što skorije donošenje činov»
ničkog zakona).
IV. Ustanovljen je dnevni red za glavnu skupštinu (Vidi Poziv).
V. Zaključeno, da članovi podnesu tajništvu predloge za izmjenu Pravila
i Poslovnika do konca augusta o. g.
Poziv članovima III. sekcije


(za gojenje i čuvanje šuma te za šumsku produkciju).


Na sjednici glavne uprave J. Š. U. u Sarajevu iznio je ing. Marinović
ovaj predlog:


»Prije rata je bilo malo država, koje su raspolagale s takovim kompleksima
prašuma, u kojima je bio opravdan način eksploatacije pomoću koncesija na
dulje vrijeme. Sve one zemlje, u kojima su bile prilike iole sređene, a željez»
nička i putna mreža barem donekle razvijena, uzimala je državna šumska
uprava eksploataciju šuma te s njom skopčanu izgradnju mreže šumskih pro»
metila u svoje ruke posvuda, gdjegod su izilazili rokovi dugotrajnih ugovora.


To preuzimanje eksploatacije u vlastite ruke bilježi šumarstvo tih država
kao preporod, nakon kojega je nastao novi život tako u pogledu uzgoja šuma,
eksploatacije i izgradnje prometila kao i u pogledu administracije, koja se je
morala sve više akomodirati novim prilikama, gubeći sve više značaj ukočene
birokracije. Šumska industrija pozdravila je taj korak s najvećim oduševlje»
njem, jer je oslobodivši se brige oko eksploatacije mogla sve sile posvetiti
razvoju i procvatu industrije, a šumska trgovina se je mogla baciti na svoj
pravi poziv: traženje i udovoljavanje vanjskog tržišta, napuštajući značaj do»
maćeg posrednika.


Od svega je imala država i direktne koristi, koja se je očitavala uglavnom
u povišici cijene na panju.


Dok je tako u inozemstvu već koncem prošlog stoljeća nastao ovaj pre»
porod, sa žalošću moramo konštatovati, da se kod nas koncesije na dugo vri»
jeme ne samo ne eliminiraju, nego sve većma favoriziraju tako, te se mlada
šum. generacija s upropašćenjem pita: hoće li joj još uopće ostati drž. šuma,
u kojima bi mogla danas sutra razviti rad u smjeru dizanja intenziviteta drž.
šum. gospodarenja?


Ove se koncesije opravdavaju time: 1. što je tobože država sa svojom
birokratskom upravom uopće nesposobna za eksploataciju u vlastitoj režiji
i 2. da nema sretstava za investicije.


Prije nego li prelomimo štap nad vlastitom režijom treba da istražimo,
jesu li ti prigovori opravdani i mogu li se grješke popraviti te državi stvoriti