DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. VI. odborska sjednice J. Š. U. Od 20.—23. o mj. održavala se u Sarajevu sjednica upravnog odbora. Iz« vadak iz zapisnika te sjednice donijet ćemo u narednom broju, a sada dono« simo glavnije zaključke. I. Odgovarajući na poznatih pitanja 11 ministarstva Šuma i Rudnika glede eksproprijacije velikog posjeda, J. Š. U. je zauzelo stanovište, da o toj stvari može samo načelno raspravljati, ne upuštajući sc u detalje, koji će se moći izraditi tek na temelju podataka, što ih imaju sakupiti nadležne šumarske oblasti za pojedine krajeve. Ti će podaci služiti za osnovu zakonu o eksproprijaciji velikih šumskih kompleksa, koji zakon treba da izradi ministarstvo šuma i rudnika. J. Š. U. je mišljenja, da taj zakon treba sačiniti na ovim načelima: 1. Glavna i osnovna misao odredbe čl. 41. al. 1. ustava naše države sastoji se u snabdijevanju naroda ogrevnim i gradjevnim drvetom te ispašom. Da se to snabdijevanje omogući te faktičn e potreb e narodne zadovolje, morat će se mjestimice i veliki šumski posjedi ekspioprisati. Ta ustanova eks« proprijacije nije imperativna već fakultativna t. j. ima se pro« vađati samo u toliko, u koliko su takovi posjedi neophodno potrebiti za p o d « mirenje navedenih ekonomskih potroba naroda. 2. Dali je eksproprijacija potrebna i s nacionalno političkih raz« loga , J. Š. U. drži, da tu ne odlučuju stručni momenti, već interes države i nacije, pa ako je ovi budu zahtijevali, onda treba eksproprijaciju provesti. 3. S ekspropr:sanim šumama treba gospodariti tako, da potrajnos t prihoda bude osigurana. 4. Vlasniku treba ostaviti za racionalno gospodarenje potrebnu količinu šume, ako to budu dozvoljavali uslovi pod točkom 1. ili 2. 5. Šume koje su vlasničtvo ili posjed industrijskih preduzeća ili služe za njihovo trajno alimentovanjc imadu i nadalje ostati takovima, dok se potrebe naroda, navedene pod točkom 1. mogu podmirivati ma na koji drugi način. 6. U svrhu pretvorbe u drugu vrst kulture može se eksproprisati u slu« čajevima, gdje nema dosta ziratnog zemljišta, a ima dosta šume, koja ne stoji na apsolutnom šumskom tlu. 7. U korist opština (samoupravnih tijela) može se eksproprisati samo u koliko se radi o pokriću nedostatka na produkcionoj pc = vršini njihovih šuma, u svim drugim slučajevima u korist države. Za šume na apsolutnom šumskom tlu kao i za šume zaštitne i zabrane trebalo bi provesti eksproprijaciju, ali sam o u koris t države , pošto samoupravna tijela ne mogu dati dovoljno jamstva, da će se postići svrha, za kojom ide šumska politika. 8. Eksproprijaciju treba provoditi razumno t. j . evoluci j oni m pu» tem , imajući svagda pred očima njezinu konačnu svrhu t. j . jačanje naše proizvodnje i podizanje općeg blagostanja. 9. Dotle, dok se eksproprijacija ne izvede, treba vlasnika šume obzirom na socijalne potrebe naroda obvezati na podmirenje opravdanih faktičnih po« treba, na ogrijevu, građi i popaši svih okolnih državljana, u koliko nisu na« mireni iz svojih šuma. To se ima provesti putem slobodnog kupovanja. |