DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 48 <-- 48 --> PDF |
540 Literarni pregled. Literarni pregled. Prof. A. B u h 1 e r : Der Waldbau nach wissenschaftlicher Forschung praktischer Erfahrung. Imademo pred sobom potpuno izdanje gori navedene knjige u dva sveska, ukupno sa preko 1300 stranica. Prvi svezak izašao je još godine 1918., a drugi je, radi smrti autora (1. januara 1920), mogao izaći tek ove godine. Ovo je bez dvojbe iz uzgoja šuma najveća do sada u njemačkom jeziku izašla knjiga, jer najopširnija dosadanja djela iz te discipline obuhvaćaju tek 600—800 stranica. Zato je i sam autor nazvao ovo djelo: Ein Hand = un d L eh rb u eh. Za praktičkog šumara je ova knjiga dobar priručnik, jer sas držaje mnoge rezultate iz radnje šumskih pokusnih postaja, te cijelu literaturu iz uzgoja šuma. Kao učbenik za početnika đaka je ova knjiga preopširna, no učinjena je i u tu svrhu dovoljno uporabivom preglednom razdiobom sadržaja, a osim toga je samim tiskom, debljim i sitnijim slogom, upozoreno na veću ili manju važnost pojedinih stavaka. Gradivo je u glavnom razdjeljeno na slijedeća poglavlja: Prvi svezak. A. Uvod . (Šumsko gospodarstvo i narodno gospodarstvo.) B. Upliv prirodnih i narodnogospodarskih odnošaja «a šumsko gospodarstvo. I. Pregled prirodnih odnošaja. Površina, razdioba, položaj, geol. formacije i klima šuma. II. Upliv ekonomskih i socijalnih odnošaja na šumu. Gustoća pučanstva, prometala, veličina šumskih posjeda, pravni odnošaji šuma. historički razvitak šumskog gospodarstva. III. Zadać a uzgoj a šuma . Racionalno gospodarenje, metode uzgoj šuma i nauka o uzgajanju šuma. Dio I. Prirodni faktori uzgoja šuma. 1. Vrst i drveća : Općenito, drveće i grmlje srednjoeuropejske šume, uzgojna i gospodarska važnost pojedinih vrsti, statistički podaci i vrstama koje čine sastojine, iz biljne geografije. 2. S t o j b i n a. a) Klima : Općenito o klimi, upliv svjetla, temperature zraka, vlage zraka, oborina (padalina), ishlapljivanja, i upliv vjetrova na uzgoj šuma. b) P o 1 o ž a*j : Općenito o položaju, upliv nadmorske visine i geogr. širine, eksfozije tlo, inklinacije tlo, oblik površne tla. c) T1 o : Općenito o tlu, mineralni sastav tla, sadržaj humusa, sadržaj vode u tlu, temperatura tla, struktura i profil šumskog tla, biologija tla, kas Takter´stika glavnih vrsti tla. d) Pregled : Opis stojbine, opis sastojine, bonitet stojbine. 3. Važna šumsko uzgojna svojstva raznih drveća, Opće= nito, podnašanje zasjene, transpiracija, zakorjenjivanje, trajanje života, raz» mnažanje, vladanje drveća u sastojinama, o prirastu. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Literarni pregled. Dio II. Gospodarski temelji uzgoja šuma. Sumskosuzgojna produkcija u opće, vrednost tla, sastojine, rad kao faktor kod uzgoja šuma, uzgajanje drva za vlastitu potrebu i za trgovinu, uzgajanje ogrevnog i gradev? nog drva, cijene drva, gospodarski položaj šumovlasnika. Drugi svezak. Dio III. Praksa uzgoja šuma. Uporaba tla, njega tla, domaće i strane vrsti drveća u praktičnom šumi skom gospodarstvu, uzgoj drveča i čistim i mješovitim sastojinama, naravno i ručno pomlađivanje šuma, njega sastojina, vrsti šumskog uzgoja (niske, visoke proborne, srednje šume, i druge vrsti uzgoja), pretvorba jednih vrsti šuma u druge, vrsti uzgoja u ekonomskom pogledu. IV. dio. Iz po v jesti o uzgoju šuma kao znanosti i kao prakse. U prvom svesku (662 stranice), koji je izdan jošte za života autorovog, osim u nekim početnim poglavljima, koja spadaju više u šumsku politiku, obradio je dr. Biihler, profesor na univerzi u Tiibingenu i predstojnik wurten* berške šumske pokusne stanice, a prije i predstojnik ziiriške šumske pokusne stanice, sa neobičnom marljivosti i velikim trudom i razumjevanjem upi v prirodnih faktora na uzgoj šuma sa skroz znanstvenog stanovišta, kao što to do sada nitko obradio nije, pa ni prof. Mayr u svojoj knjizi Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage. Sve svoje navode i tvrdnje potkrijepljuje on sa mnoigm rezultatima iz radnja na šumsko»pokusnim postajama, koje su radnje u ovoj knjizi, kako pisac kaže u predgovoru, po prvi puta u velikom opsegu došle do uporabe za šumsko uzgojne svrhe. Već sama činjenica, da je pisac te podatke sakupio i zgodno ih upotrijebio, daju ovom djelu veliku naučnu vrednost. Osobitu pažnju posvećuje pisac uplivu stojbine na uzgoj šuma. jer o njoj raspravlja u pretežnom dijelu prvoga sveska. Upliv svjetla na uzrast šumskih biljka pokazuje sa 10 fotografija, u kojima predočuje uspjeh uzgoja na čisti* nama i pod različitom zasjenom u raznim sastojinama. Na poznavanje tli kod uzgoja šuma polaže veliku važnost i mnije, da bi odnošaj gline i pijeska morao biti šumaru poznat u svakoj šumi. U tom poglavlju navada mnoge vrijedne podatke o ulozi vode u šumskom tlu, o važnosti temperature tla za uzgoj šuma i t. d. O šumsko=uzgojnim svojstvima drveća raspravlja pisac na blizo 200 stra» nica. Naročito je ovdje poučan onaj dio, u kojem govori o značenju traiispi« racije za prirast drveća i sastojina. I o prirastu drveća raspravlja Buhler u ovom poglavlju opširno, mnogo više, nego su dosadanji pisci o uzgoju šuma to običavali činiti. Držimo, da je u ovom razlaganju b:o pisac preopširan, jer u kolikogod stoji uzgoj šuma sa prirastom istih u uskoj vezi, ipak se naukom o prirastu mora baviti više uređajna skupina šumske nauke nego uzgojna. Drugi svezak uredili su nakon smrti piščeve po ostavljenom manuskriptu šumarski savjetnik O. Mang i šumarnik H. Probst. Jamačno bi Buhler, da je sam pripravio t´sak i ovog sveska, koješta ispustio, a nešta i pridodao, te bi i ovaj svezak izašao u nekim poglavljima bolji no što je sada, prem je vrednost njegova i ovako velika. Ovaj drugi svezak, kao što smo u pregledu naveli, počinje sa poglavljima o uporabi šumskoga tla. naročito o poboljšanju lošega šumskoga tla. kao o |