DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 35 <-- 35 --> PDF |
O iskorištavanju bosanskih hrastova. 527 Stevo Lukač, min. savjetnik n. m. (Sarajevo): O iskorištavanju bosanskih hrastova. Od godine 1886 do godine 1892 bio sam šumskim upravi* teljem kotara Prnjavor, gdje su se baš u to vrijeme izradjivali hrastovi u francuske dužice. Sam Morpurg´O et Parente izradio je u to vrijeme preko 300.000 hrastova jedin o u dužice, razumije se u raznim dimen* zijama. Od hrastova nisu se tada izradjivali drugi sortimenti, osim francuskih dužica, čemu su postojali razni uzroci. Uložio sam veliki trud, da iskoristim tu rijetku situaciju i da utvrdim t a č n u kubaturu oblog drveta, što je potrebno, da se poluči 1000 komada francuske dužice 3—6 zola široke, zol debele i 36 zoli duge tako zvane vergino robe. Rezultat moga tačnoga šestgodišnjeg istraživanja slobodan sam u nižoj tablici javnosti staviti do znanja. Mjera se razumije sa korom. Hrastovi nisu bili unapred taksirani, nego su sječeni, kako ih je šumsko osoblje predavalo po ugovorima raznim firmama. Izrično izjavljujem, da je firmama predavano sve hrašće, što je imalo dimenziju od 45 cm prsne debljine napred, ako nije bilo sasma nesposobno za tehničke svrhe. Firme su pri tome dobro napredovale, i ako u to vrijeme cijene dužicami nijesu bile osobito visoke, a trebalo je osim toga bosanskoj robi dobiti marku i dobar glas na francuskom tržištu. Tabela, koliko treba oblog hrastova drveta, da se poluči 1000 komada dužica 3—4 zola široke, zol debele a 36 zoli dugačke: Debljina odrezka mjeren u sredini Potrebito oblo drvo s korom u cm: u cm3: 46 21-84 56 17-07 66 13-74 76 11 — 86 10-78 96 9-34 106 9-06 116 8-55 126 8-33 146 7-57 Bosansko hrašće imalo je u sebi mnogo tehničkih mana, ali — što je bila osobita odlika našega hrasta — on je vrlo ci.jepak i usljed toga iskoriste se i onakovi odresci, što bi u Slavoniji ostali u šumi kao taninske gulje. Austrija je bosanske hrastove u bescijen e prodala i is* koristila, ali bi se još i danas moglo naći sastojina, gdje bi se |