DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 35     <-- 35 -->        PDF

O iskorištavanju bosanskih hrastova.
527


Stevo Lukač, min. savjetnik n. m. (Sarajevo):


O iskorištavanju bosanskih hrastova.


Od godine 1886 do godine 1892 bio sam šumskim upravi*
teljem kotara Prnjavor, gdje su se baš u to vrijeme izradjivali
hrastovi u francuske dužice.


Sam Morpurg´O et Parente izradio je u to vrijeme preko


300.000 hrastova jedin o u dužice, razumije se u raznim dimen*
zijama. Od hrastova nisu se tada izradjivali drugi sortimenti,
osim francuskih dužica, čemu su postojali razni uzroci.
Uložio sam veliki trud, da iskoristim tu rijetku situaciju i da
utvrdim t a č n u kubaturu oblog drveta, što je potrebno, da se
poluči 1000 komada francuske dužice 3—6 zola široke, zol debele
i 36 zoli duge tako zvane vergino robe.


Rezultat moga tačnoga šestgodišnjeg istraživanja slobodan
sam u nižoj tablici javnosti staviti do znanja.


Mjera se razumije sa korom. Hrastovi nisu bili unapred
taksirani, nego su sječeni, kako ih je šumsko osoblje predavalo
po ugovorima raznim firmama. Izrično izjavljujem, da je firmama
predavano sve hrašće, što je imalo dimenziju od 45 cm prsne
debljine napred, ako nije bilo sasma nesposobno za tehničke
svrhe. Firme su pri tome dobro napredovale, i ako u to vrijeme
cijene dužicami nijesu bile osobito visoke, a trebalo je osim toga
bosanskoj robi dobiti marku i dobar glas na francuskom tržištu.


Tabela, koliko treba oblog hrastova drveta, da se poluči
1000 komada dužica 3—4 zola široke, zol debele a 36 zoli dugačke:


Debljina
odrezka mjeren u sredini Potrebito oblo drvo
s korom u cm: u cm3:


46
21-84


56
17-07


66
13-74


76
11 —


86
10-78


96
9-34


106
9-06


116
8-55


126
8-33


146
7-57


Bosansko hrašće imalo je u sebi mnogo tehničkih mana, ali


— što je bila osobita odlika našega hrasta — on je vrlo ci.jepak
i usljed toga iskoriste se i onakovi odresci, što bi u Slavoniji
ostali u šumi kao taninske gulje.
Austrija je bosanske hrastove u bescijen e prodala i is*
koristila, ali bi se još i danas moglo naći sastojina, gdje bi se