DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Br. 8. Šumarski list. God. 46. Prof. Dragutin Vesely (Sarajevo) : Računanje poduzetničkoga dobitka. Praktični promjer iz šumarske kalkulacije. I ovaj sam članak napisao jedino stoga, što mislim, da će mnogome drugu u praksi dobro doći. Prije nego što predem na sam primjer, valja ustanoviti pojmove i način računa. Pri kalkulaciji šumske takse dostavljava se poduzetniku dobitak izražen u postocima uloženega kapitala1 (ukupnih troškova). Po tome je: Uloženi kapital + p % u ime dobiti = prodajna cijena. Uloženi se kapital sastoji od proizvodnih troškova i šumske takse. Ako označimo proizvodne troškove sa K, šumsku taksu sa T, a prodajnu cijenu sa P, dobije gornja jednadžba ovaj oblik : K + T + (K + T) 0-0 p = P Iz ovoga se obličca izračuna taks a T kako slijedi : K + T + K 0-0 p + T 0-0 p = P T + T 0-0 p = P — K — K 0-0 p T (1 + 0-0 p) = P — (K + K 0-0 p) T 1-0 p = P — [K (1 + 0-0 p)] T 1-0 p = P — K 1-0 p P — K 1-0 p T = - 1.) 1-0 p ´ Iz gornjega obličca je poduzetnički dobitak D — (K-T ) 0"0 p. Nastojat ćemo, da preuredimo obličac za šumsku taksu tako, da mjesto takse dobijemo na prvoj strani jednadžbe poduzetničk i dobitak. P — K 1-0 p T = ~ 1-0 p P —K 1-0 p T -K = ——— --K 10 p P — K 1-0 p (T K) o-o p = (—1^-tL + K) 0-0 p) P — K 1-0 p D * (—-~ ~P + K) 0-0 p P —K 1-0 p 4- K 1-0 p D -^ 0-0p 1 Da se dobitak izražava u postocima prodajne cijene, bio bi račun dakako vrlo jednostavan. (Prodajna cijena X O´O p). 1 |
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 4 <-- 4 --> PDF |
496 Računanje poduzetničkoga dobitka. P 0-0 p D = 2.) 1-0 p Do ovoga drugoga obličca možemo doći i izravno : Troškovi -f -f- dobitak = prodajna cijena. (P — D) + (P — D) 0-0 p = P P — D + P 0-0 p — D 0-0 p = P D + D 0-0 p = P — P + P 0-0 p D (1 + 0-0 p) = P 0-0 p P 0-0 p . = — 1 + 0-0 p P 0-0 p 1 D = 1-0 p Vidimo, da na računanje dobitka utječe samo prostotna mjera i prodajna cijena, dok na računanje šumske takse utječu također i proizvodni troškovi. Ako hoćemo dijeljenje da pretvorimo u množenje, možemo napisati obličac za šumsku taksu i ovako: T = (P —K l´O p.) —r— te onaj posljednji faktor izračunati jednom za uvijek za po trebne postotne mjere n. pr. : 10% 15% 20% 25% = 0-909091 0-86956522 0-83333333 0-8 1-0 p Isto možemo učiniti također pri obličcu o poduzetničkom o-o p dobitk u D = P. .. , pri čemu je posljednji faktor: 10 p 10 % 15% 20% 25% (.0. 0-09090909 0-13043478 0-16666667 0-2 1-0 p Kako se vidi, ovaj je postupak jednostavniji od dijeljenja samo uz 25 % dobiti. I. Primjer. Ukupni troškovi za m3 tvorivoga drveta franko pilana (obaranje, izrada, dobava, prevoz, slaganje, manipulacija, amortizacija, struganje i. d.) jesu 112-54 d. Budući da se kod četinjača oobiva od 1 m3 obloga drveta 0´6 m3 rezane robe, moramo pomnožiti troškove za 1 .. obloga drveta sa P-p 1 Obličac se može napisati također D kako je ove godine ot 100 1 + 0-0 p štampan u Borošićevom šumarskom kalendaru, samo što je tamo iznakažen štamparskom pogrješkom. |
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Računanje poduzetničkoga dobitka. 497 1*6 ili, što je brže, podijeliti ih sa 0´6, da dobijemo troškove za 1 m3 rezane robe. 112´54:06 = 187"57 d. Tome valja pribrojiti troškove oko manipulacije, eventualno i transporta rezane robe, ukratko sve troškove po m3 do unovčenja, uzmimo 28"40 d. Ukupni su troškovi dakle za 1 m3 rezane robe 187*57 + 28*40 = 215*97. Prodajna cijena neka bude 320 d, dobitak 20 °/o. 1. način. 215*97 X 1-20 = 259*16 320-000 — 259-16 = 60-84:1-20 = 5070 215*97 + 50-70 = 266´67 320 — 266-67 = 53-33 Šumska taksa = 50´70 d.1 Poduzetnički dobitak 53´33 d. 2. način. 320 X 0-20 = 64:1-20 = 53.33 215-97 + 53-33 = 269-30 320-00 — 269-30 = 50-70 Šumarska taksa = 50´70 d. Poduzetnički dobitak = 5333 d. Pokus : Uloženi kapital = 215´97 + 5070 = 266"67 d. Od toga 20 % = 266-67 X 0"20 = 53"33 d. II. Primjer. Ukupni su proizvodni troškovi za prm ogrjevnih drva 48´22 d; dobitak 15% ; prodajna cijena 65 d. 1. način. 48-22 X 1-15 - 55-45 65-00 — 55-45 = 9-55 : 1*15 = 8´30 48-22 + 8-30 = 56-52 65-00 — 56-52 = 8-48 Šumska taksa = 8´30 d. Poduzetnički dobitak 8-48 d. 2. način. 65-00 X 0-15 = 9-75 : 1*15 = 8-48 48-22 + 8-48 = 5670 65-00 — 56-70 = 8-30 Šumska taksa = 8´30 d« Poduzetnički dobitak = 8´48 d. Pokus : Uloženi kapital = 48´22 -f 8"30 == 56´52 d. Od toga 15% = 56-52 X 0*15 = 8"48 d. 1 Ova se taksa odnosi dakako na 1 m3 rezane robe. Za 1 m3 oblosa drveta iznosi 50-70 X 0-6 = 30-42 d. 1* |
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 6 <-- 6 --> PDF |
498 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. III. Primjer za množenje mjesto dijeljenja. 2. način. Ukupni troškovi proizvodnje 215*97 d ; prodajna cijena 320 d ; poduzetnički dobitak 25 %. 320 X 0-2 = 64 215-97 + 64 = 279-97 320 — 279-97 - 40´03 Šumska taksa = 40-03 d. Poduzetnički dobitak = 64 d. Pokus : Uloženi kapital = 215"97 + 40´03 = 256 d. Od toga 20% = 256 X 0"20 = 67 d. Ing. Petar Rohr, Našice: Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. (Svršetak.) Pitanje eksproprijacije, bila ova provedena ovim ili onim putem, nije ali samo pitanje pojedinih vlasnika tih velikih šum= skih posjeda, nego se tom ekspropriacijom u velike tangiraju i interesi naše cijelokupne šumsko=tvorničke industrije, koje ne samo da su osnovane u krilu pojedinih velikih šumskih posjeda u namjeri, da si osjeguraju barem najnužniji potrebiti kvantum surovina potrajno iz neposredne blizine, nego i zato, što su ta naša industrijska poduzeća velikim dijelom i sama posjednici velikih šumskih gospodarstva, s istoga razloga, t. j . s razloga osiguranja trajnoga namirivanja najpotrebnijim surovinama. Kada ne bi postojali i drugi razlozi, tima bi poduzećima da= kako u načelu bilo svejedno, da li im se te surovine dovode pod pilu iz privatnih ili iz državnih šuma, no nije im svejedno, da li ih dobivaju iz tudje, ili vlastite šume. No ima, kako rekoh, i drugih razloga zašto danas ovakav preokret u pitanju vlastništva ni čistoj industriji ne može da od? govara. Valja se naime samo zamisliti u činjenicu, da ta šumsko* industrijska postrojenja već dulji niz godina postoje, da sva ta industrijska postrojenja imadu cijelim nizom tih godina izgra* djene željeznice, čime si je svako takovo postrojenje u praksi u glavnome barem točno odredilo one interesne sfere, koje garam tuju najnužniju količinu potrebitih im surovina trajno. Valja si samo zamisliti, recimo, jednu licitaciju sa pismenim ponudama pa da na toj licitaciji postane dostalcem netko — bog zna odakle! |