DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 509 Zar ne bi bilo bolje, da se naše pozitivne vrijednote umjesto da se izlažu opasnosti zaduženja, upotrijebe u smjeru pobclj« sanja našega i onako teškoga gospodarskoga stanja? Zar ne bi bilo bolje, da država svom snagom digne produkciju na svim linijama našega privrednoga života — što nam eto već javno poručuje vanjski gospodarski i industrijski svijet, umjesto da požuruje bezobzirnu ekspropriaciju naših najsolidnijih go* spodarskih objekata? Zato još jednom: bolje je da se kanimo prisilne ekspropriacije, a ako već mora tako da bude, onda valja udariti opreznim putem — evolucije! Troškove oko podizanja produktivnosti u pasivnim kraje* vima — a i to je momentano barem obzirom na naše nepovoljno gospodarsko stanje neuputno — ne će nitko, pa ni inozemstvo zamjeriti, makar i za posuđene novce. Samo strukovnjaci šumari zvani su, da se izjave o vrijede nosti kojega objekta, pa bi se ta procjena imala obaviti za svaki objekt posebno. 11. Postupak sam neka bude povjeren sudbenim v 1 a= s t i m a u 2—3 instancije, i šumarskim stručnjacima — slično kao kod provedbe segregacija. Neka mi bude dozvoljeno ovdje upozoriti još i na činjenicu, da se je u zadnje doba — na žalost i u šumarskim krugovima — počelo da upotrebljava riječ »etat« i u onim značenjima, gdje joj nije smjelo da bude mjesta. Svaki od nas znade, da se pod tim pojmom imade da razumije samo onaj godišnji sječivi pri= hod, koji unutar jedne ophodnje jednom do sječe sazrijeva. Re= cimo dakle unutar 120 godina. Ako dakle tu riječ upotrijebimo i u svim naredjenjima »o snabdijevanju zemljoradnika drvom«, onda se mora misliti, da u ogrijevne svrhe — ako je potrebno, — ode i sva gradja možda najbolje tržne kvalitete, jednako kao i leževina, onda se mora misliti, da i sva tehnička gradja najjačih dimenzija mora, da se dade — ako treba, — u svrhu, da se izteše jedna greda od n. pr. 13/16 cm i t. d. U koliko sam se ja u ovoj raspravi možda također poslužio tim izrazom, mislio sam dakako samo na onu vrst drva, koja se unutar etata nalazi, a odgovara dimenzijama seljačke građje i potrebe. Sve što je sposobno za eksport, ne bi se smjelo trpati pod istu kapu s onim šumskim produktima, koji su dobro upo* trebljivi u lokalne svrhe, ali eksportnih troškova ne podnose. |