DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 509


Zar ne bi bilo bolje, da se naše pozitivne vrijednote umjesto
da se izlažu opasnosti zaduženja, upotrijebe u smjeru pobclj«
sanja našega i onako teškoga gospodarskoga stanja? Zar ne bi
bilo bolje, da država svom snagom digne produkciju na
svim linijama našega privrednoga života — što nam eto već
javno poručuje vanjski gospodarski i industrijski svijet, umjesto
da požuruje bezobzirnu ekspropriaciju naših najsolidnijih go*
spodarskih objekata?


Zato još jednom: bolje je da se kanimo prisilne
ekspropriacije, a ako već mora tako da bude,
onda valja udariti opreznim putem — evolucije!


Troškove oko podizanja produktivnosti u pasivnim kraje*
vima — a i to je momentano barem obzirom na naše nepovoljno
gospodarsko stanje neuputno — ne će nitko, pa ni inozemstvo
zamjeriti, makar i za posuđene novce.


Samo strukovnjaci šumari zvani su, da se izjave o vrijede
nosti kojega objekta, pa bi se ta procjena imala obaviti za svaki
objekt posebno.


11. Postupak sam neka bude povjeren sudbenim v 1 a=
s t i m a u 2—3 instancije, i šumarskim stručnjacima — slično kao
kod provedbe segregacija.
Neka mi bude dozvoljeno ovdje upozoriti još i na činjenicu,
da se je u zadnje doba — na žalost i u šumarskim krugovima —
počelo da upotrebljava riječ »etat« i u onim značenjima, gdje
joj nije smjelo da bude mjesta. Svaki od nas znade, da se pod
tim pojmom imade da razumije samo onaj godišnji sječivi pri=
hod, koji unutar jedne ophodnje jednom do sječe sazrijeva. Re=
cimo dakle unutar 120 godina. Ako dakle tu riječ upotrijebimo
i u svim naredjenjima »o snabdijevanju zemljoradnika drvom«,
onda se mora misliti, da u ogrijevne svrhe — ako je potrebno,
— ode i sva gradja možda najbolje tržne kvalitete, jednako kao
i leževina, onda se mora misliti, da i sva tehnička gradja najjačih
dimenzija mora, da se dade — ako treba, — u svrhu, da se izteše
jedna greda od n. pr. 13/16 cm i t. d.


U koliko sam se ja u ovoj raspravi možda također poslužio
tim izrazom, mislio sam dakako samo na onu vrst drva, koja se
unutar etata nalazi, a odgovara dimenzijama seljačke građje i
potrebe. Sve što je sposobno za eksport, ne bi se smjelo trpati
pod istu kapu s onim šumskim produktima, koji su dobro upo*
trebljivi u lokalne svrhe, ali eksportnih troškova ne podnose.