DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 16 <-- 16 --> PDF |
508 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. Praktični rezultat toga jeste, da onaj koji građe treba ne dobije dosta, a onaj koji ne treba, da ovu na trg iznosi, ali ne svome susjedu, koji je treba, nego u grad, jer tamo su bolji placi. I tame je cijela bit toga ovlaštenja zapravo iz* igrana, i ne postizava svrhe. Možda bi bilo potrebno pronaći put, kako bi se u tom smislu izjednačila i sama ovlaste* nička prava, uz naplatu odnosno, pravičnu otštetu — (odkup!). 9. Uzmemo li u obzir običajni način gradnje našega seljaka te ekonomski život njegov u kućanstvu njegovome, honorirajbć mu njegove dobre i lijepe običaje, odstranjujuć sve ono što je danas u ekonomskom pogledu neodrživo, možemo njegovu po= trebu na gradji da za novogradnju označimo sa 12—13 tri´, pri čem smo odbacili podsjeke, a odbacimo li i otvoreni štednjak u kući i one ogromne zidane peći u stanbenim prostorijama, na kojima po obitelji zimu prospava, onda je s 8 pr. m. ogrijeva udovoljeno najprečoj njegovoj potrebi. Upozoriti mi je ovdje, da je gradnja dakako samo periodična potreba, pa se va imade ustanoviti uvijek samo po faktičnoj potrebi za svaki slučaj napose. O paši rekao sam svoje mišljenje u općem dijelu. 10. Naglasio sam već poteškoće, koje će izbiti u pitanju pravičn e odštete . Istakao sam gospodarsku i financijalnu gotovo nemogućnost, da se ova transakcija provede uopće — »pravično«. Ta transakcija, provedena jedino zato, da se udovolji slovu zakona, koji zapravo niti ne isključuje mogućnost inakoga rije* šenja, potresti će neminovno našom najsolidnijom gospodar* skom institucijom, koja će odjeknuti i u inozemstvu, bezuvjetno na našu štetu. Pogotovo ako se udari drugim, nego li putem po* stepene provedbe, i to, — puštajući nesmetani rad aktivnim po* duzećima, — najprije tamo, gdje su nacionalno*ekonomski raz* lozi najjači, — to su naši pasivni krajevi. Pitanje pravične od* štete za nas je zato pitanje od najveće važnosti, jer je baš ono u stanju dokazati nam našu sposobnost ali i nesposobnost, našu kulturu ali i nekulturu. Ta transakcija zasjekla bi duboko u naš državni organizam, a i u interese onih, koji nisu naši državljani, i koji bi upotrijebili sva sredstva za respektovanje svojih interesa. Ako se domaći čovjek mora da pokloni pred apsolutnim autoritetom svoje vla* štite države, to će povredeni interesi pojedinih, ovdje angažo* vanih inozemaca, pogođenih prisilnom ekspropriacijom, odjek* nuti cijelim kulturnim svijetom, i porušiti vjeru u naš prestiž kao pravno uredjene države, — dakako i opet na našu štetu. Ta pravična otšteta mora dakle da se glatko i brzo uredi u punoj visini faktične vrijedno* sti ekspropriisanoga objekta - - i to u gotovome novcu . Ogromne su to svote! Tako ogromne, da probit ova* kove reforme nestaje u sjeni te ogromnosti, tako teške, da bi se naše gospodarsko i financijalno stanje, kad bi tu svotu državna vlast i smogla, pod teretom istih možda i slomilo. |