DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 507 u obzir dodje, t. j . u koliko sadržaje u sebi i tanke gradje, te za dalji eksport nepodesnoga materijala. Tu je razna leževina, pro= redni materijal i t. d. Na ovu točku svratiti ću se još pri koncu. 7. Odgovoreno po d — 2. i 3. Uvijek samo u korist države. Individualna razdioba je najveće zk>. 8. Držim, da bi ekspropriacija komunalnih i sličnih šuma naišla na poteškoće, makar je baš za ove šume uputno, da se maknu ispod kompetencije i ingerencije onih čije su, naime — seljaka ovlaštenika, a i pravoužitnika. Svaki od nas znade, da te šume onako, kakove su danas, ne odgovaraju u potpunom opsegu onoj svrsi, kojoj su namjenjene. Možda i zato, što su premalene kaio> gospodarske jedinice, a osim toga svaka takova jedinica stoji pod utjecajem posebne uprave — t. j . odbora, koji se utjecaj često ne može da dovede u sklad s razboritim gospodarenjem. Jedno je sigurno, da gospodarstvo u tim šumama ne može da udovolji onoj potrebi, za koju su stvorene. Te šume nebi smjele da imadu ništa drugoga pred očima, nego faktičnu ekonomsku potrebu svojih ovlaštenika, pa prema tome ne bi smjele niti da se bave s drugom vrsti uzgoja, nego lonakovom, koja će tu ekonomsku potrebu seljaka moći trajno da namiruje. Te šume ne bi smjele tako dugo igrati se visokošumskog uzgoja, dok im se ne stvore preduvjeti zato, jer to što vrijedi za šume svakoga privatnika to vrijedi i za šume z. z. Ako se to šumsko gospodarstvo imade da postavi na moderne temelje da* našnjeg gospodarstva, onda su one svaka za sebe premalene, pogotovo ako treba da udovolje i svojim, servitutnim dužnostima i tržnoj konkurenciji. One bi se morale zajednički gospodariti — i neodvisno od upliva drugoga, nego onoga, koji je uvjetovan samom upravom. Toga se prava ali neće nijedan interesenat, poznavajući samoljublje našega seljaka, odreci. Vodeći računa o tome, ne može se u tom specijalnom slučaju govoriti o drugom, nego o ekonomskom gspdarenju, samo bi se i način podmirivanja imao da kreće na temelju faktične ekonomske potrebe i u gra= nicama produktivne snage samoga objekta. Stoga je i potrebno, da se odabere za te šume onakova vrst uzgoja, koja će u najkraće vrijeme dati najviše onakovoga mate= rijala — naročito gradje — kakovog seljak najviše potražuje, t. j . takozvanu seljačku gradju. Držim, da je za ove šume po* trebna državn a uprav a baš zato, jer uslijed vladajućih pri= lika te šume nije moguće podvrći nazorima modernijeg šumskog gospodarenja. Naglasio sam više puta, da je regulisanje vršenja prava dr= varenja neophodno potrebito. Ono ne smije da se vrši adminis strativno=automatskim načinom, nego samo po diktatu faktične ekonomskoskućne potrebe. Znademo, da se danas ta njihova kompetencija izdaje ne po potrebi, nego po ovlašteničkom kroju. Dobije i onaj koji n. pr. građu treba kao i onaj koji ju ne treba. |