DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1922 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 505 ambijenat, koji daje najveću garanciju, da rmeže solidno konku* rirati, jer konkurencija podržava i diže energiju pojedinca. Zato se pojedincu imade osjegurati i objekt rada u onome opsegu, da može da radi — ako mu se već ostavlja. Držim, da su u § 22. š. z. s istoga razloga onako određene granice. Novi šumski zakon imao bi što više, da spriječi svako su« višnio drobljenješumskoga posjeda. Određujuć minimum ispod kojega se ne smije ići, da pođe dapače još i dalje nego § 22., te da taj minimum za šume na apsolutnom šumskom tlu po mogućnosti i poveća. No ako bi se uza sve to, išlo ipak za cijepanjem, osobito iz obzira na one šumoposjede, koji imadu i gospodarskoga zemlji* šta, u svrhu namirenja njegovih gospodarskih potreba, onda neka se ne zaboravi, da osim gospodarskih potreba imade i kuć* nih, i potreba agrarne industrije, koje žive od drveta. Neka se takovi šumski objekti riješe svake druge dužnosti, osim one za namirenje potreba njenoga vlasnika, a vlasnik neka s njima go* spodari kako najbolje znade. Da li će te šume služiti jugoslovenskom šumarstvu na ponos i diku — to je druga stvar! ^ Veličina takovih objekata imala bi se ustanoviti za svaki slučaj posebno, i ne da se propisati na prečac, ako nam je stalo do toga, da riješavanjem tih pitanja ne stavimo u pitanje i našu agrarnu industriju, naše ribnjičarstvo itd. što baš u slobodnoj Jugoslaviji tek ima da dođe do snažnog razvoja. Svi ti obziri imadu da nađu izražaja u tome minimumu, a preko toga minimuma treba ostaviti sve ono, što je dokazalo životnu sposobnost, u potpunom opsegu. 4. Na osnovu ranije istaknutih momenata treba p o d u p r i = jeti i osobitu zaštitu vlasti osjegurati svim onim objektima, koji su s postojećim industrie jama, kao i onima, koje se tek imaju osnovati, u vezanom kontaktu. Naročito svim onim šumskim objek* tima, koji su industriju omogućili, koji je podržavaju, a koji po= red toga nijesu zanemarili ni čisti šumskc*uzgojni momenat. I takovi objekti neka se očuvaju u dosadašnjoj vlasnosti. 5. Ta potreba sjegurno ne postoji tamo, gđe je bilo dosta obradive zemlje našega veleposjeda, jer je agrarnom reformom ista došla u ruke našega seljaka^zemljorađnika, te bi bila vječna šteta u tu svrhu riskirati još i šumsko tlo u potpunoj kulturi. To bi pitanje možda bilo aktuelno samo tamo, gđe nije bilo vele; posjeda, a gđe je dosta šume na zemljištu sposobnom za gospo* darstvo. Ispravnije bi svakako bilo, da se žiteljstvo u šumom bogatim krajevima posveti i šumskim poslovima, jer nije n. pr. kod nas u Slavoniji shvatljivo, da se u nekim krajevima iste na; selja i na apsolutnom šumskom tlu ne bave takovim poslovima i zarađivanjem, pa su šumska gospodarstva u mnogo slučajeva upućena, da se posluže samo sa radnicima iz našeg Primorja, Like, Gorskog Kotara i Slovenije. |