DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 54 <-- 54 --> PDF |
476 Brijeske. njera po predlogu Sekcije Ljubljana, koji je u načelu bio priznat kao najbolji, bio bi ovaj: »Civilni inžinjeri imadu svaki u struci svoje vrste pravo: 1. raditi nacrte, procene, proračune: 2. upravljati vršenjem tehničkih radnja, koje spadaju u njegovu struku, primati takove poslove ravnajući se po dotičnim posebnim zakonitim propisima glede pomoćnog osoblja i obrtnih naprava i kolaudirati takove radnje, izvedene od drugih; 3. Istraživati, premeravati, snimati i proračunavati sve što treba za pro* jektiranje i izvadanje dotičnih radnja i izrađivati dotične nacrte; 4. davati mišljenja, vršiti proračune i ocene o svim radnjama svoje struke, ispitivati dotične nacrte i proračune, izdavati uvercnja o tome i potvrđivati kopije nacrta i crteža.« (Ta prava imadu:) »8. civilni inžinjeri za šumarstvo glede svih merničkih -stručn;h radova u šumi te jednostavnijih visokih, putnih i vodenih zgrada i gradnja mostova i šumskih železnica, koje su u neposrednoj vezi s uredbom gospo» darstva i opskrbom šuma, i glede jednostavnijih mašinskih i elektrotehničkih naprava.« Kako već spomenuh, nabrojanje kategorija civ. inžinjera i opredelenjc delokruga tih kategorija prepušteno je Predstavništvu Komora u Beogradu, uz sarađivanje Komora i ostalih merodavnih korporacija odnosno fakxxxora. Zato je od važnosti konstatirati, da je predlog sekcije Ljubljana u tom pitanju bio izričito priznat kao najbolji i da je u tom predlogu, što se tiče ovlaštenih šum. inžinjera, sadržano gornje rešenje. Glede autorizacije inžinjera, koji su u državnoj službi, zaključ lo se, da ti inžinjeri, dok su u državnoj službi, ne mogu dobiti ovlaštenja, a ovlašteni inžinjer, ako stupi u državnu službu, ne srne toliko vremena da izvršuje to svoje pravo, dok je u državnoj službi. Nadalje može državni inžinjer — po nacrtu — da preuzme i izvrši pojedine radove samo onda, ako to dozvoli nadležna mu vlast i inžinjerska komora dotičnog kraja. U oba ta dva slučaja ostali smo s našim protupredlozima u manjini, što je očit znak, da su civilni inžinjeri bili na skupštini mnogobrojno zastupani, odnosno da si mnogi kolege državni inžinjeri nisu bili svesni dalekosežnosti tih odredaba. Nadati se je, da će se te preuranjenosti u interesu općenitosti, naročito u interesu provincije, a i državnih inžinjera popraviti prije, nego li nacrt po» stane zakon. Osim tih i drugih točaka dnevnog reda raspravljalo se živo i o želez* ničkom programu države te je bio stvoren zaključak, da se ponovno izjave pojedine sekcije o tome pitanju. Vrlo potrebno bi bilo, da se i naše J. Š. LI. zainteresira za to silno važno pitanje pravovremeno, ako moguće nije već i prekasno. Konačno mi je još spomenuti, da je Sekcija Sarajevo (ref. kolega ing. dr. J. Zubović) stavila više aktuelnih predloga za daljni rad Udruženja. Među ostalim traži se, da se sve tehničke struke usredotoče oko Udruženja i kon» sekventno oko tehničkih fakulteta. Predloži nisu došli u raspravu, već ih je zbor uzeo na znanje i zaključio, da se radi evidence i obrade otisnu u »Teh» ničkom Listu«. No već sada se ne ustručavam navesti mnenje, koje bi bio zastupao glede naše struke u pitanju sjedinjenja s tehnikom. Možda bi se dalo govoriti o združenju svih čisto tchničknh disciplina naše struke s tehnikom |