DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 445 važnije pitanje investicije, te uz valjano osnovane i uzdržavane kulture i najvećim mjerilom šumsko*gospodarskoga shvaćanja. Na ovoj spoznaji temelje veliki šumski posjedi svoje finan* cijsko gospodarenje, te su si ili posve samostalno ili uz koju po* stojeću šumsku industriju znali osjegurati samostalno sve pred* noisti iste. Poznato je, da su na teritoriju takovih velikih šumskih po* sjeda osnovana naša gotovo najveća šumsko*industrijska podu* zeca u Virovitici, Našicama, Belišću i t. d., koja su si osjegurala stalno snabdijevanje svoje industrijske potrebe u potrajnom gospodarenju s tim šumama. Poznato je, da su ova poduzeća izgradila u tu svrhu cijelu mrežu svojih željeznica od mnogo kilometara, na koju se priklju* čuju brojne željezničke pruge pojedinih privatnih veleposjeda. Spominjem samo primjera radi vlastelinstvo´ Našice (sada »Krndija gospod, i šum. ind. d. d.«) koje na svom šumskom po* sjedu s od prilike 27.000 kat. jut. šume, posjeduje trajnu že* Ijeznicu u ukupnoj duljini od kojih 56.000 tek. met. ili na 1 kat. jutro 2.0 tek. metra izgradjene željeznice. Radnje obavlja u vla* stitoj režiji, uz priključak na Našičku tvornicu tanina i paropilu d. d., i uz Našičku industriju drva d. d. Tu je nadalje vlastelinstvo Valpovo * Podgorač sa svojih 24.500 kat. jut. šume i 32.000 tek. metara željeznice, koja te šume spaja sa šumskom industrijom »Braće Frank u Norman* cima«, te 17.000 tek. m. željeznice, koja vodi na »Našičku tvor* niču tanina i paropila d. d., — dakle i tu .otpada oko 2 m izgra* dene željeznice poprečno na 1 kat. jutro šumskoga posjeda. Isto tako je n. pr. vlastelinstvo Dol. Miholjac sa 27.397 kat. jutara šume koje spaja 53.000 tek. metara dugačka šumska že* Ijeznica sa »Našičkom tvornicom tanina i paropila d. d.« te je i tuj prosjekom oko 2 tek. m. željeznice na 1 kat. jut. Držim shodnim, da na ovome mjestu, u koliko su mi pristu* pačni provjereni podatci, iznesem i nekoje brojke, koje neka budu svjedokom one nacijonalno=ekonomske važnosti, koju ti posjedi pružaju svojoj najbližoj okolici, koliko na porezu državi i općinama, te konačno koliko utroše na podizanje novih i uzdr* žavanje starih kultura: Na primjer Vlastelinstvo Našice (»Krndija gosp. i šum. ind. d. d.«) u trogodištu 1912., 1913. i 1914. isplatilo je u gotovome novcu: -za izradbu drva: mjesnim obrt. troškovi osnivanja porezi: ine radnje uzdržai trgov. kultura vanje K 376.192.-K 100.000."-K 127.913.— K 75.229 K 131.707.to je prosječno na 1 godinu: K 125.397.— K 33.334.— K 42.304.— K 25.076 K 40.569.u trogcdištu 1915., 1916. i 1917. isplaćeno je. u gotovome novcu: K 547.203.— K 150.000.— K 215.596.— K 75.319 K 753.296.prosječno na jednu godinu: K 182.401.-K 50.000.— K 71.195.— K 25.106 K 251.075. 2« |