DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 445


važnije pitanje investicije, te uz valjano osnovane i uzdržavane
kulture i najvećim mjerilom šumsko*gospodarskoga shvaćanja.


Na ovoj spoznaji temelje veliki šumski posjedi svoje finan*
cijsko gospodarenje, te su si ili posve samostalno ili uz koju po*
stojeću šumsku industriju znali osjegurati samostalno sve pred*
noisti iste.


Poznato je, da su na teritoriju takovih velikih šumskih po*
sjeda osnovana naša gotovo najveća šumsko*industrijska podu*
zeca u Virovitici, Našicama, Belišću i t. d., koja su si osjegurala
stalno snabdijevanje svoje industrijske potrebe u potrajnom
gospodarenju s tim šumama.


Poznato je, da su ova poduzeća izgradila u tu svrhu cijelu
mrežu svojih željeznica od mnogo kilometara, na koju se priklju*
čuju brojne željezničke pruge pojedinih privatnih veleposjeda.


Spominjem samo primjera radi vlastelinstvo´ Našice (sada
»Krndija gospod, i šum. ind. d. d.«) koje na svom šumskom po*
sjedu s od prilike 27.000 kat. jut. šume, posjeduje trajnu že*
Ijeznicu u ukupnoj duljini od kojih 56.000 tek. met. ili na 1 kat.
jutro 2.0 tek. metra izgradjene željeznice. Radnje obavlja u vla*
stitoj režiji, uz priključak na Našičku tvornicu tanina i paropilu


d.
d., i uz Našičku industriju drva d. d.
Tu je nadalje vlastelinstvo Valpovo * Podgorač sa svojih
24.500 kat. jut. šume i 32.000 tek. metara željeznice, koja te
šume spaja sa šumskom industrijom »Braće Frank u Norman*
cima«, te 17.000 tek. m. željeznice, koja vodi na »Našičku tvor*
niču tanina i paropila d. d., — dakle i tu .otpada oko 2 m izgra*
dene željeznice poprečno na 1 kat. jutro šumskoga posjeda.
Isto tako je n. pr. vlastelinstvo Dol. Miholjac sa 27.397 kat.
jutara šume koje spaja 53.000 tek. metara dugačka šumska že*
Ijeznica sa »Našičkom tvornicom tanina i paropila d. d.« te je
i tuj prosjekom oko 2 tek. m. željeznice na 1 kat. jut.


Držim shodnim, da na ovome mjestu, u koliko su mi pristu*
pačni provjereni podatci, iznesem i nekoje brojke, koje neka
budu svjedokom one nacijonalno=ekonomske važnosti, koju ti
posjedi pružaju svojoj najbližoj okolici, koliko na porezu državi
i općinama, te konačno koliko utroše na podizanje novih i uzdr*
žavanje starih kultura:


Na
primjer Vlastelinstvo Našice (»Krndija gosp. i šum. ind.


d. d.«) u trogodištu 1912., 1913. i 1914. isplatilo je u gotovome
novcu:
-za izradbu drva: mjesnim obrt. troškovi osnivanja porezi: ine radnje uzdržai
trgov. kultura vanje


K 376.192.-K 100.000."-K 127.913.— K 75.229 K 131.707.to
je prosječno na 1 godinu:
K 125.397.— K 33.334.— K 42.304.— K 25.076 K 40.569.u
trogcdištu 1915., 1916. i 1917. isplaćeno je. u gotovome novcu:
K 547.203.— K 150.000.— K 215.596.— K 75.319 K 753.296.prosječno
na jednu godinu:
K 182.401.-K 50.000.— K 71.195.— K 25.106 K 251.075.