DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. 437 stranjelog »mentaliteta«, te krivo zasnovana ekonomska prog? noža na štetu šume u više navrata tako loše, gotovo katastrofalno djelovala, imade možda šumarstvo cijeloga svijeta da zahvali, što je odlučnošću pravovremene spoznaje uspjelo, da i te dvije zemlje ne ostadoše bez šume i šumarstva. Možda su baš ti mo= menti pogibije bili odlučni za činjenicu, da je kultura šume u te dvije države, uvedavši istu onu »kulturu«, u ime koje su se šume do tada poništavale, i u samu šumu, dosegla vrhunac, te danas odlučno dominira cijelim naučnim smjerom cjelokupnoga šumarstva svijeta. Promatramo li naše prilike u šumarstvu danas, držim, da bi bio neoprostiv grijeh, kada bi prenaglili odlukom naših temeljnih pojmova u šumarstvu pod dojmom momentanog raspoloženja izvan šumarskih krugova. Pod sličnim dojmovima i prilikama bilo je i prije i drugdje uništavanja, pa strogog čuvanja, bilo je ludoga krčenja, pa radikalnoga ekspropriisanja, onda opet bezglavog individualnog dijelenja, pa opet sabiranja u gospodarski veće cjeline, dok se konačno nije ipak staložila spoznaja, da je glavna zadaća šu? marstva podizanje što veće produktivnosti tla, u savezu sa što racionalnijim vođenjem šumskoga gospodarstva i što intenzivni? jom industrializacijom istoga — bez obzira na to, tko je vlasnik šume. Pitanje vlasnosti zaostaje i davno već ne sačinjava više tes žište kakovoga socijalnoga problema. EkonomskoHndustrijski momenat, vođen slobodnom inicijativom privatnika, a podupiran autoritetom državne vlasti, mjerilom je ne samo kulturne visine, već i gospodarske snage bilo koje države, dakle i onih, koje su prošle i preživjele sve moguće socijalne, ekonomske i političke trzavice, te su često pod utjecajem tih momenata padale iz jed* noga ekstrema u drugi, nanoseći štete i državi i narodu. Usvojiv netom izražene principe, vidimoi šumarstvo baš tih dviju naroda danas na najvišem mogućem stepenu kulture. Vidimo kulturu, koja služi svim ostalim narodima primjerom i uzorom — pa i nama. Upućeni smo na to, da se služimo produktom njihovoga is? kustva, rezultatima njihovoga iztraživanja i znanja, pa nije po? trebno da udarimo putem njihove ranije nevolje, da i mi pro= đemo što no riječ »kroz sito i rešeto«, nego uzev u račun naše prilike da odaberemo onaj put, koji će nas osjegurati protiv svih nepotrebnih i teških socijalnih, ekonomskih, financijalnih, pa i političkih potresa. To je put evolucije! Ako se imade naše današnje stanje da likvidira, da se stvori novo, onda mora da su razlozi za takovu tešku operaciju barem isto tako veliki kakova je korist, koju novo stanje donosi. Kod našega pitanja eksproprijacije radi se o objektima od goleme narodnogospodarske važnosti. Načelno se narodnogospodarska važnost nekoga poduzeća |