DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1922 str. 14 <-- 14 --> PDF |
436 Eksproprijacija velikih šumskih posjeda. ne isključuju tu mogućnost, jer govore o »maksimumu« o »ekzi* stenčnom minimumu«, te o onakovim objektima, koji su »indus strijalizirani« ili, »koji sa svojim produktima snabdijevaju druga industrijska postrojenja«. Prema ovdje istaknutom namjeravam, da dadem izražaja svome šumarskom osvedočenju, no prije nego predem na kon* kretiziranje svojih odgovora, neka mi bude dozvoljeno svratiti pozornost no onu vječnu istinu, kojoj nas uči prošlost svekolik kog šumsko= kulturnog razvitka. Živući u kolu drugih, kulturom i gospodarskom historijom jednako bogatih ili bogatijih naroda, naročito našega kulturnoga zapada, mi i nehotice upoređujemo i primjenjujemo njihove prilike sa našima, — a sve u nastojanju, da iza njih po moguć« nosti ne zaostanemo, već, da ih ako i ne prestignemo, a ono za sada barem stignemo. Promatrajući njihove uspjehe na kulturnome i gospodar? skome polju ne smijemo da s nerazumjevanjem pređemo i preko cijeloga onoga niza događaja u ranije doba njihovog po* stepenoga razvitka, u kojemu bi lahko mogli naći neku, rek bi, analogiju, neku sličnost s današnjim našim prilikama; jer socijal* nih trzavica s ekonomskom podlogom bilo je i kod svih tih na= roda dosta. Ti narodi »zapada« ne imadoše pred sobom primjera, već su, upućeni na svoje vlastito shvatanje i mudrost, rješavali te svoje ekonomske probleme s više ili manje sreće, na veću ili manju korist odnosno štetu vlastite si države i državljana, a si= gumo´ u najboljoj namjeri, da učine nešto dobroga. Interesuje nas dakle njihova nacionalnosekonomska povijest gledom na šumarstvo, i razvitak istoga do danas. Mi dakle, koji stojimo danas u znaku jedne socijalnoseko= nomske borbe, imademo eto već primjer pred sobom. Nijesmo više upućeni na vlastito iskustvo, već imademo priliku, da u hi* storiji njihovoga šumarstva potražimo sve ono, što je za pro* sudjivanje i riješavanje našega problema od važnosti, — obzirom na naše prilike i na naše potrebe, birajući tako ona, kod njih oprobana sredstva, da ne zapadnemo i u njihove griješke, već da se koristimo njihovim iskustvom. Mi znademo, da su neke tih zapadnih zemalja svojim šu* mama u prošlosti poklanjale malo ili nikakove važnosti. Tako su neke, bilo iz pretjerane pohlepe za obradivim zemljištem u poljskosgospodarske svrhe, ili iz prevelike pohlepe za novcem, trgovinom ili laganim prehranjivanjem stočnoga blaga (popa= som), zanemarile pravovremeno odrediti dostatne zaštitne mjere te ostale gotovo bez ikakovih šuma. Tako n. pr. Engleska, Belgija, Danska, Švedska, Portugal sa svojih jedva 3 do 6% šuma od sveukupne svoje površine, te Španjolska sa nekih 15%, a i Italija sa nekih 20% kvalitativno mršavih šuma, dok su n. pr. Francuska i Njemačka još do danas uščuvale oko 30% svoje površine kao šumu. I baš tomu momentu, što je u tim dvim zemljama, gdje je nepromišljena socijalna tendencija tadašnje politike, kao za? |