DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Potrajnost šumskog gospodarenja. 279 i socijalne naravi«, »širega okvira, nego što je pitanje potrajno* sti«, jer je »uslovljeno momentima, koji stoje van dohvata šum; skoga gospodarenja« (Š. 1. 1922, str. 151.) — prestaje dakle uopće da bude šumarskim pitanjem. Ako se uvaži da smo ove svoje misli o napuštanju šume na relativno šumskome tlu jasno izložili već i prije1 — dapače u stupcima same J. Š.2 — onda nam je neshvatljivo odakle to ne* razumijevanje te čemu »žučljivo« napadanje, kad je ono deplasi* rano i promašeno. U ono vrijeme, kad je pisac zagovarao misao, da se u slučaju opravdanosti namire potrebe zemljoradnika ma* kar i djelomičnim napuštanjem šuma na relativno šumskome tlu, kvalifikovano je njegovo gledište kao odveć liberalno a danas, gdje pisac to gledište nije u ničem promijenio, danas se ono smatra — konzervativnim. Jedina je mogućnost, da je uzrok tome krivom shvatanju — nepoznavanje pojma potrajnosti. 2. Pri hodna potrajnost je ona, na koju pomišljamo kad govorimo o potrajnosti kod uređivanja šuma (taksacije) i regulisanja njenih prihoda a u cilju polučenja izvjesne gospodar* ske svrhe no unutar urednoga šumskoga gospodarenja. Budući da su se šumarski stručni krugovi poslijednjih pedeset godina putem škole i administracije tako uživili u pojam urednoga šum* skoga gospodarenja, da su gotovo prestali i pomišljati na ne* uredno šumsko gospodarenje, postao je ovaj pojam potrajnosti tako vulgaran, da su mnogi — ili kako kaže J. Š. »svi bez razlike šumarski tehničari«, a mi bi dodali — naročito oni, koji nisu pra* tili šumarsku literaturu, — naprosto izgubili orijentaciju o teme predmetu te posve pustili s vida potpuni opseg pojma potrajnosti. Na taj je način moglo i da dođe do anomalije, da se u argument taciji najvećih i najvažnijih pitanja našega šumarstva — a ovamo nesumnjivo moramo ubrojiti i raspravljanja o napuštanju po= trajnosti — uzima samo ulomak nekoga osnovnoga pojma a ne on čitav. Uzima se »pars pro toto«, kao da je »licentia poetica« moguća i u ekonomskim pitanjima. Po prihodnoj potrajnosti postaje šuma kao kapital slična od* nosno jednaka svakom drugom kapitalu. Po toj se potrajnosti vrši iskorištavanje šume kao kapitala zapravo u obliku kamatnih prihoda, što ih ta šuma donosi. Bijološki uzevši ti kamati nisu ništa drugo već godišnje povećavanje drvne mase putem prira* staja, koji je rezultat asimilacijonog procesa. Dakle je prihodna potrajnost zapravo matematički izraz prirodne funkcije — pri* raštaja. Posve je sporedno za prosuđivanje samoga pojma prihodne potrajnosti, da li taj godišnji prihod kod ekonomisanja šumom ulazi vi vidu drvne mase ili u vidu novca. 1 Ugrenović: »Šuma i paša«. Riječ, Zagreb 1919, broj 200, 201, 202. - Ugrenović: »Misli vodilje naše šumarske politike«. Preštampano iz J. Š. Zagreb 1921, str. 5. i 7. |