DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 80     <-- 80 -->        PDF

350 Pitanja i odgovori.


istu. U tom će se slučaju predložiti svake godine drvosječni i ogojni predlog,
koji će na licu mjesta ispitati šumarski tehničar kod koje političke oblasti,
i onda naravno ne će biti bojazni, da je taj predlog manjkav t. j . da bi trpjelo
pri tom osiguranje potrajnosti, te će županijski upravni odbor predbježno
sigurno dopustiti sječu i kotarska oblast ne će imati razloga da sječu obustavlja.


Treći je slučaj, da gospodarstvena osnova postoji, ali nije još konačno
odobrena, onda će se postupati tako, da će se uzeti za bazu gospodarstvena
osnova i od nje se ne će smjeti odstupati bez odobrenja Šumarskog Odsjeka,
a prije tog odobrenja ne smije se sjeća voditi.


Tako stoji stvar posmatrana sa najliberalnijega stanovišta § 15. zakona
od 26. III. 1894.
No i u onom slučaju, kada je pravovremeno podnesen drvosječni i ogojni
predlog, ne smije se sječa voditi sve dotle, dok isti ne bude odobren.
Da je tome tako, jasno i nesumljivo sijedi iz ovoga:


Ministar Šuma i Rudnika svojim riešenjem od 14. siječnja 1920. broj
16530 .. 1919. o postupku s velikim privatnim šumama odredio je, da nadležni
šumarski tehničar ima naročito vršiti kontrolu, da se šumska
uprava strogo drži odobrenih drvosječnih i gojidbenih
predloga , da se svi materijalni i novčani primitci i izdatci tačno evidenc
tišu itd.


Kao popratnicu toga riešenja izdala je jedna županijska oblast svoje
riešenje, u kojem se navodi ad verbum ovo: »Sječa se ne smije u bus
duće nikako ni za kakovu količinu voditi prije, nego
što bude drvosječni predlog odobre n.« Šumarski tchničai i
osobno odgovaraju za provadjanje ove naredbe.


To je stanovište posvema ispravno, jer iz gore citiranog Ministarskog na»
redjenja, koje nalaže šumskim upravama, da se imaju strogo1 držati odobre »
ni h drvosječnih i gojidbenih predloga, bez sumnje rezultira, da taj drvosječni
predlog mora biti odobre n prije, nego se može uprava njega da drži. jer
kako će se držati nečesa, česa još nema?


Osim toga skrenuću pažnju i na tu činjenicu, da šumarski tehničari koji
vode upravu šuma zemljišnih zajednica, moraju prije nego doznačuju etat po
zakonu sačekati odobrenje župan´jskog upravnog odbora za drvosječne preds
loge, jer u pogledu gospodarstva sa šumama i šumskim plohama zemljišnih
zajednica imaju valjati svi propisi zakona od 26. III. 1894. kako to odredjujc
L 25. zakona o uredjenju zemljišnih zajednica od 25. IV. 1894.


Još možemo u dokaz svoje tvrdnje osvjetliti predmet ovom pretpostave
kom. Uzećemo, da se privatnom posjedniku šume dopusti sjeći prije odobrenja
drvosječnog predloga. On uzmimo sastavi pravodobno taj predlog i podnese
ga na odobrenje te u njemu sasma ispravno predloži da će na površini od .
jutara sjeći prebornim s;jekom. Nu, mimoidje zakon, taj privatnik posječe svu
površinu čistom sječom, jer mjesto da uzme 50 radnika kroz 100 dana, on
uzme 600 radnika i u 10 dana gotov je svojim poslom, a oblast neka globi kako
hoće, šuma se uspostaviti ne može, budući stojbinske prilike itd. toga ne
dopuštaju.


Možemo u tretiranju toga pitanja ići još i dalje i pretpostaviti, da taj
posjednik može svu svoju šumu posjeći u nedjelju dana, samo ako mu stoji
na raspoloženju dovoljan broj radnika i prouzročiti nenadoknadivu štetu ne
samo okolnom žiteljstvu, već i cijeloj zemlji itd., itd.