DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 8 <-- 8 --> PDF |
278 Potrajnost šumskog gospodarenja. ske produkcije, da svaki pokušaj cijepanja i raskidavanja ove zajednice mora da ostane jalov. Produkcij ona potrajnost znači dakle podr = žavanje trajne ravnoteže između produkcije i t r o š n j e. A mogućnost trajne produkcije šumskih produkata uslovljena je — kako smo to već posilijednji put izložili — traj= nim podržavanjem produktivne snage tla. Dakle je i mogućnost trajne trošnje indirektno uslovljena trajnim podržavanjem pro* duktivne snage tla. Ova nužda podržavanja trajne ravnoteže između trošnje i produkcije odnosno između trošnje i održavanja produktivne snage tla postaje najkrućim i neumoljivim diktatom na a p s o * lutno šumskom tlu, to jest na takovom, koje nije po= desno ni za kakovu drugu vrst kulture osim šume. Na takvome je tlu šuma svoj vlastiti regenerator; ona je zaštitnica same sebe, jer je ona jedina kadra da dugotrajnim asimilacijonim procesom odnosno produkcijom šušnja i humusa stvori onaj hranivi sloj tla, koji će biti trajno hranište buduće šume. Ona je jedina kadra da stanište, na kojem stoji i raste, trajno zaštiti od mehaničkog djejstva vode, vezujući tlo te da ga tako trajno održi produktiv* nim. Ova vrijednost šume za apsolutno šumsko tlo te za šume zaštitne odnosno vrijednost njene produkcijone potrajnosti po opće blagostanje nesumnjivo je vrlo visoka, no t a se v r i j e d * nost ne da nikako izraziti u novcu niti se može naknaditi pretvaranjem u novčane glavnice.12 Pa i sami šumsko=policijski propisi, koji idu za zabranom krčenja i devastacije te za dužnošću pošumljenja — ako ne bazi= raju na čisto formalnoj osnovici podržavanja prvobitnog ...* centa šumovitosti — samo su konzekvenca ovoga shvatanja po* trajnosti, makar koliko se tvrdilo »da dužnost pošumljenja sva* kako nije u vezi sa potrajnošću«. Posve zaseban položaj prema pitanju produkcijone potraje nosti zauzimaju šume na relativno šumskome tlu. Kako smo već poslijednji put istaknuli, za te šume — ako uočimo isključivo njihovo stanište — »ne postoji potreba očuvanja pro= duktivne snage tla« (Š. 1. 1922, str. 151.), dakle za njih nema i ne može da bude — sa gledišta staništa — produkcijone potrajnosti. No ako uočimo pravne obaveze tih šuma i gledište njihova vlas* nika, onda razbiremo, da za njih može postojati prihodna po= trajnost sve dotle, dok su te obaveze aktuelne odnosno dok vlas= nik ne stvori odluku o pretvorbi šume u drugu vrst kulture (rentabilitet, gospodarska potreba). Razumije se, da dotle, dok postoji prihodna potrajnost, mora da postoji i produkcij ona po* trajnost. No prestankom obaveza odnosno u času, kad padne odluka vlasnika šume o pretvorbi šume u drugu vrst kulture, postaje to pitanjem — rekosmo — »šire nacijonalno^ekonomske 1 Joubert: »Forets et monopoles«. Revue des eaux et forets. Paris 1022, str. 35. - Webcr: Op. cit. str. 126. |