DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 345 M a r i n o v i ć slaže se s predgovornikom. U ustavu je naglašen cilj, ko* iemu se imamo približavati, ali postepeno, da ne padnemo u istu grešku kao kod agrarne reforme poljoprivrednog zemljišta, jer se pogreške na šumi ne će dati ispraviti tako lako. Podržavljavanjem šuma stranih državljana, koje spo* minjc isti članak ustava, ispravit će se mnoge nepravde i podmiriti mnoge potrebe i svest će se na minimum potreba ekspropriacije vlastitih državljana. Upozoriti ministarstvo na oprez i generalno odgovoriti, jer se u detalje ne možemo upuštati, dok se ne skupe podaci. L a n d i k u š i ć veli, da je najvažnije odrediti pojam veleposjeda. Kao u poljodjelstvu imamo i u šumarstvu mali, srednji i veliki posjed. Debata se nastavlja do 1 sat popodne i uzimaju ponovno riječ Ružić, Sli« jepčević, Stamenković, Manojlović, braneći svaki svoje stanovište. Onda se debata prekida. Poslije podne iznosi predsjednik na dnevni red p i» tanje lovskog zakona. Pozdravlja prisutne članove užeg odbora dra Zoričića i Dojkovića. Dojk o v i ć žali, da se nijesu prije mogla raspraviti glavna načela lov* skog zakona. Raspravimo ih barem sada! Prije svega treba se izjaviti, želimo li svi, da se r e g a 1 n o pravo lova ukine, ili ne, jer je to učinila svaka država, kojoj je lov: uzgo j divljači, a ne samo šport. Dr. Zoričić : Ovaj je zakon preuranjena stvar, dok nema uredjene političke uprave. To je filius ante patrem. Dok nemamo administrativnog ure* djenja države prerano je praviti ovaj zakon, jer ga mogu prilike uništiti. Protivi se regalnom sistemu. U drugim državama (Češka) ide lov paralelno s poljoprivredom, jedno i drugo je na visokom stupnju. Ondje je lov uveden na sistemu zakupa po lovnim zadrugama, koje čine općine, a pojedinci parti« cipiraju na dobiti. Ružić, Turkov i ć, Stamenković u svojim govorima iznose, da i ako je stvar preuranjena moramo na njoj raditi, da je u zgodan momenat uzmognemo gotovu iznijeti. D o j k o v i ć naglasu je, da zakon o lovu prodje kroz parlamenat a ne samo kroz zakonodavni odbor. Radi se o kompromisu sa seljacima, koji će prihvatiti zakon, čim se zagarantuje potpuna odšteta. Na upit Čirkoviće v razlaže principe lova, koji su bili u Hrvatskoj. Na koncu se vidi, da je u Austrijskoj poli bio napredniji sist,em, jer je svaki participirao na dobiti, dočim je u ugarskoj poli išao prihod lova u općinsku kasu. Ružić iznosi prilike u Sloveniji, Knežević u Bosni. Čirkovi ć nakon dogovora sa Stamenkovićem i Slijepčevićern izjav« ljuje da su sporazumi za ukidanje regain o g lova. Želi, da se izluče površine za državu, a ostalo da se dade u zakup putem d r a ž b e. M a r i n o v i ć slaže se s time, da se ukine regalno pravo lova. Sad na« staje pitanje: kako da se dražbuju lovišta? Dojkovićev predlog ide za izda« vanjem u zakup bez obzira na vlasništvo, a gg. iz Srbije i Bosne su za to, da se državn a zemljišta izluče iz toga zakupa. On predlaže kom« promis. Stavimo se na stanovište racijonalnog uzgoja divljači. Odredimo minimum, na kojem se u pojedinom kraju može uzgajati divljač, i recimo da se svako zemljište, koje taj minimum nadmašuje, izlučuje kao poseban objekt, a ostala se izdaju skupno pa makar bila i državna zemljišta. Čemu parcelirati |