DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 74 <-- 74 --> PDF |
344 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Nastavi li se ovako, biće ono, što i s poljodjelstvom: smanjenje produk« čije, a uz to će se uništiti i industrija. Slijepc e v i ć: Duh vremena zahtijeva socijalizaciju. Ustanovom smo stavljeni pred gotov čin, ali u njemu nije rečeno: koliko i što treba ekproprisati. koliko i što ostaviti pojedincu. Pledira za egzistenčni minimum. Teško }c ustanoviti, gdje se sastaju interesi kolektiviteta i pojedinaca, a to je baš polazna tačka za daljni rad. Interese seljaka treba zadovoljiti, ali se ni indu« strija ne smije uništiti. Bez industrije radi poljodjelstvo jedne države samo za drugoga. Moramo postići potrebni kapacitet naše industrije za svoje potrebe. Neka se debata kreće u okviru: koliko treba zadržati veleposjednika na jednoj, a kako treba zadovoljiti interese industrije na drugoj strani? Ruži ć govori o svom odgovoru na 11 pitanja. Iznosi historijski razvoj šumarstva. Predlaže redukovan u šum u kao osnovicu. Zagovara indivis dualni sistem, kod ekspropriacije, jer je u Sloveniji loše iskustvo s komunalnim. Govori za pričuvne šume, koje će se izlučiti za industrijalne svrhe; zaštitne moraju ostati i treba ih strogo nadzirati. U Sloveniji je gotova razdioba šuma, samo će trebati provesti neke korekture. Veliki šumski kompleksi osim onih stranih državljana da se ne dijele. Privatni posjedi da mnogo više produciraju nego državni. Čirkovi ć veli, da poznaje krajeve Srbije, a ondje nema veleposjeda. O ostalim krajevima ne može govoriti bez statističkih podataka. Te treba prije svega sakupiti. U ustavu izraženo načelo je platonska želja. Ne će država imati sredstava, da to provede i plati grdnu odštetu. Definira veleposjed, da je to onaj, koji je sam dovoljan za samostalno gazdinstvo. Manojlovi ć se slaže s predgovornikom, da se ne može debatirati bez podataka, koje treba u svim krajevima države prikupiti. Govori o krčevinama, koje treba ostaviti narodu. Lang : Boji se pogrešaka, koje su učinjene po agrarnoj reformi kod agrarnog zemljišta. Po njegovom mišljenju je šumski veleposjed analogan onom kod agrikulture: počinje tamo, gdje posjednik ne može gospodariti bez naro« čitog stručnjaka. Protivi se ekspropriaeiji u korist individualne podjele, već se može eksproprisati samo za državu. Divjak : Cilj velikog posjeda je snabdjevanje okolnog stanovništva drve« tom i pašom. Prije je feudalac tražio osiguranje proti naroda, sada obratno: narod traži osiguranje protiv feudalca. Ustav misli pod veleposjedom šume, iz kojih se prije segregacije narod snabdjevao drvetom. Goederer : Po njemu Slijcpčević dolazi odozdo, Divjak odozgo i doći ćemo lako do cilja. Tiaži diferencijaciju pojma veleposjed; naglašuje veleze* mljište i veleposjed. P il epi ć: Svi smo složni u tome, da treba narodu pomoći. Samo što se boji, da narod još uvijek ne pruža jamstvo, da ne će šume biti uništene, ako predju iz ruku veleposjeda, koji s njima u glavnom dobro gospodari. Ekspro» priacijom trpjet će industrija. Stamenković : Kritikuje dosadanji postupak agrarne reforme. Treba zadovoljiti potrebe naroda, ali i industrije. Šumu treba industrijalno tako isko« ristiti, da narod ne bude prikraćen u izvršivanju svojih prava. Sporedan je vlasniku šume, a glavno je, dobiva li narod iz te šume sve, što je za njegovu egzistenciju potrebno. Rksproprisat će se samo tamo, gdje je zbilja potrebno i kod toga ne će igrati glavnu ulogu veličina posjeda, nego faktična potreba. |