DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Izvadak iz zapisnika 4. sjednice upravnog odbora J. Š. U., obdržavane od 30. III. do 1. IV. 1922. u Šumarskom domu u Zagrebu. Prisutni: Predsjednik: Turković, potpredsjednici: Čirković i Lenarčič, tajnici: Ing. Marinović i Divjak, blagajnik: Ing. Čeović. Odbornici: Stamenković, Ing. Manojlović, dr. Landikušić, Ing. Slijepčevič, Bajić, Knežević, Goederer, Lang, Ing. Pahernik, Ing Ružić i Pilepić. Ispričava se bolešću dr. Ugrenović. Predsjeda potpredsjednik Čirković, zatim predsjednik Turković. Prije prelaza na dnevni red daje tajnik Marinović razjašnjenje, zašto se sjednica drži u Zagrebu, koja se izjava prima na znanje. I. Čita se zapisnik treće sjednice, koji se nakon nekih razjašnjenja ovjes rovljuje po gg. Lenarčiču i Stamenkoviću. II. Tajnik Marinović čita tajničko izvješće. Prvi dio izvješća odnosi se na izvršenje odborskih zaključaka. Iz tog izvješća se razabire, da je udruženje u prvim mjesecima svog opstanaka razvilo dosta veliku ekspanziju. Medju važnijim pitanjima kod kojih je udruženje aktivno učestvovalo ističu se nas ročiti ova: izradba pravilnika za organizaciju šumarske službe, sudjelovanje kod izradbe zakona o lovu, nacrt uredbe za polaganje praktičnih državnih ispita. Podnesene su predstavke o pojedinim pitanjima, koja su u svezi sa šumarstvom. Najvažnija je svakako ona o deputatima šumarskoga osoblja, koja je imala pozitivnih rezultata, zatim predstavka radi povišenja paušala šum. č.novnika, i rezolucije glede provađanja agrarne reforme, oduzimanja bujičarstva, unifikacije šum. službe. Na predstavku udruženja, kojom je zas moljena potpora od Minist. Šuma i Rudnika izašlo je poznato riješenje tog ministarstva, po kojem dobiva udruženje potporu od 15.000 kruna, odredjuje se, da se sva državna nadleštva pretplate na Šumarski List, da se u istom 1\w listu oglašuju sve dražbe šumarskih nadleštva, a % utrška ubire u korist udruženja. Bilo je na žalost nekoliko državnih šumarskih nadleštava, koja su vratila list bilo bez ikakve primjetbe, bilo s obrazloženjem, da nemaju u budžetu za pretplatu lista potrebnih sredstava. Odbor s velikim negodovanjem uzima na znanje postupak tih šumarskih organa, koji nisu bili u stanju nabaviti bagatelnu svotu, potrebnu za pretplatu jedinog stručnog lista u državi, te ga osigurati knjižnicama tih državnih nads leštava. Ovo pokazuje na vrlo slabu stručnu svijest dotičnih kolega, od kojih bi se s pravom moglo očekivati baš protivno, da će naime propagandom u svojoj okolici naći još po kojeg pretplatnika, da se i na taj način popularizira ova struka među narodom. Jednoglasno se zaključuje, da se u toj stvari pris tuži na Minist. Šuma i rudnika. Kod čitanja izvješća o podnesenim predstavkama minist. Šuma i Rudnika radi deputata šumarskog osoblja čita se i podnesak g. Save Vučetića iz |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Alcksinca radi napadaja, koji su izašli u političkom listu »Tribuna« a uprav« ljeni su na činovnike Minist. Šuma i Rudnka, što to bože nezakonito uživaju deputate. Nakon kratke debate složu se svi u mišljenju, da je udruženje stas jalo mnogo truda, da uvjeri nadležne faktore, kako su deputati neophodno potrebni šumarskom osoblju, pa se djelovanje udruženja može razvijati samo u tom smislu, da deputate dobiju i oni, koji ih još nemaju, a ni» pošto, da se bilo kome oduzimaju. U tom smislu ima se zamoliti ministarstvo, da izjednačenjem deputata za sve krajeve skine to pitanje s dnevnog reda. Na to se primaju novi članovi, koji su u smislu pravila najavili svoj pristup u udruženje. 1, Redoviti članovi: 1. Vladimir Ferljan, šum. upravitelj Teslić, Blatnica, 2. Sima Stanivuković, direktor tvornice Teslić, 3. Đuro Rajković, šum. ofic. Zagreb, 4. Svetozar V. Novaković, šum. asist. I. b. i. Glina, 5. Orestije Krstić, isto Glina, 6. Slobodan R. Baranac, -podšumar 1. kl. š. uprave Aleksinac, 7. Stjepan Sučević, šum. ofic. Zagreb, 8. Štipan Gjurić, šum. inž. Subotica, 9. Ing. Dane Bulut, šum. inž. Fojnica, 10. Ing. Zdravko Jerbić, kot. š. i. o. Vinkovci, 11. Ing. Mijo Korošec, kot. š. i. o. Vinkovci, 12. A. Vukomanović, šumar Pazarić, Bosna. 13. Marković Ivan, šum. inž. pr. Sremski Karlovci, 14. Babić Zaharija, šum. inž. pr. Zagreb, 15. Jurčić Andrija, šum. rač. rcv. Zagreb, 16. Đuro Milić, šum. inž. prist. Opatin, 17. Ing. Đuro Šokčević, šum. inž. Morović, 18. Ing. Franjo Slanina, š. pov. Grubišnopolje, 19. Ing. Vinko Pleša, š. inž. prist. Zagreb, 20. Ing. Mujdrica Mihajlo, š. inž. prist. Zagreb, 21. Ing. Đuro Knežević, š. pov. Pakrac, 22. Borivoj Nešković, šumarnik i o. Mitrovica, 23. Ing. Stjepan Serdar, š. inž. Udbina, 24. Ladislav Gorzo, vi. šumarnik Klenovnik, 25. Ing. Zvonimir Pere, šum. inž. pr. Zagreb, 26. Vlada Marković, šum. inspektor, Beograd, 27. Ing. Zoltan Štencel, minist. sav. Beograd, 28. Ivo Čipiko, šum. inšp. Beograd, 29. Ranko Z. Ljubinković, šumar Beograd, 30. Stojan Stojanović, sekretar Beograd, 31. Vojislav Jbvanović, š. inšp. Beograd, 32. Vukašin Stanojević, pisar Minist. Š. i R. Beograd, 33. Obrad Grujić, pisar Minist. Š. i R. Beograd, 34. Pičman Karlo, vi. nadšumar, Crnilug, 35. Konstantin Smiljanić, šum. inž. as´stent Zagreb, 36. Radivoj Ilić, šum. inž. asistent Sarajevo, 37. Ivan Smilaj, kot. šumar i o. Otočac, 38. Ing. Nikola Popović, šum. pov. Irig, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 72 <-- 72 --> PDF |
342 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 39. Tomo Čop, šumar Kuljaši, Dobri j In, 40. Osvald Šiber, podšumar, Bos. Kostajnica, 41. Petar Jajčanin, podšumar, Bos. Kostajnica, 42. Ing. Vinko Delač, šum. ing. prist. Zagreb, 43. Petar Micić, šum. ofic. Zagreb, 44. Ljubomir Marković, šum. ing. as´st. Vinkovci. Osim gornjih prijavila se je za redovite članove udruženja velika već´na članova bivše šum. organizacije za Bosnu i Hercegovinu akoprem oni prema pravilima J. Š. U. eo ipso ostaju članovi novog udruženja. Samo njih 12 vratilo je »Šumarski list«, te su prema tome pokazali da ne žele pristupiti u naše udru* ženje. Podružnica iz Ljubljane je zamolila, da može pristup svojih novih čla* nova najaviti tek poslije likvidacione skupštine slovenskog šumarskog društva, što se je uzelo na znanje. 2. Za nove članove utemeljitelje primaju se: 1. Ing. Hugo Sacher, šum. direktor Teslić, 2. Filip Spitzer, dir. pilane Teslić, 3. Vaso Todorovlć, drvotržac, Sarajevo, 4. Arpad Karolyi, gen. dir. Zagreb, 5. Šerif beg Filipović, Ključ, 6. Tanin d. d. Zagreb (pristupio s 1000 dinara). 3. Preduzeće Dobrljin^Drvar šalje društvu potporu od 7000 dinara. Prima se za člana dobrotvora. 4. Zatim se razvila debata o članovima pomagačima , za koje se neki javiše. Pravila (5. čl.) ne odredjuju pobliže dužnosti tih članova, a čl. 7. odre« djuje njihova prava. Svi su mišljenja, da se lugari i ostali službenici Iste naos brazbe trebaju prikupljati u društvu, te im nižom članarinom omogućiti pri* manje lista, koji ima prosvjetnu zadaću. Naprotiv drvotršci i ostali, koji se javljaju za članove pomagače (ukoliko ne žele biti utemeljači), u stanju su po svojim materijalnim prilikama, da više plate. Jednoglasno se ustanovljuje za članove prve kategorije 20 dinara, druge kategorije 100 dinara godišnje, te se primaju za članove pomagače: sa 20 dinara: 1. Ilija Lipovac, nadlugar, Bos. Gradiška, 2. Marko Orlovac, nadlugar, Bos. Gradiška, 3. Petar Jović, nadlugar, Bos. Gradiška, sa 100 dinara: 1. Harambašić Abas, industr. Samica Ključ, 2. Danilo Čorović, upr. pilane, Ozren, Srednje kraj Sarajeva. 3. Adam Čavić, trgovac drveta, Bos. Novi. 5. Tajnik izvješćuje o propagandi za društvo. Odazvali su se novi članovi utemeljitelji, a nekoji su platili i preko odredjene takse (DobrljinsDrvar i Ta* nin). Zaključeno je pismeno im izreći zahvalu. 6. Kod čitanja ostavke potpredsjednika Radulovića zaključeno je, da se primi na znanje. 7. Glede izjave> kolega iz Bosne, da će pristupiti udruženju samo pod stanovitim uvjetima, zaključuje se jednoglasno, da ujedinjenjem svih šumar» skih društava u J. Š. U. i odobrenjem njegovih pravila po čl. 52. istih prestaju važiti pravila svih dosadanjih društava. To vrijedi î Za bosansku organizaciju, tim više, što je većina njezinih članova pristupila u novo udruženje. Prema |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. tome stara organizacija za B. H. pravno više ne postoji, a za novu još nijesu nikakva pravila potvrdjena. Zato se ne može J. Š. U. upuštati s njom ni u kakovo pregovore stojeći principijelno na stanovištu, da imamo za cijelu državu jedno jedinstveno udru» ženje. Glede materijalnih zahtjeva vrijedi isto; skupina ljudi bez potvrdjenih pravila po Ministarstvu Šuma i Ruda pravno ne postoji, pa joj se ne mogu priznati ni naročita prava. 8. Kod čitanja ostavke odb. Vučetića zaključeno je zapitati ga, da navede, koji je to način rada, s kojim se ne slaže i ne će da dijeli odgovornosti za njega. ´). Na molbu podvornika hrv. š. društva zaključeno je povisiti mu plaću s 80 na 200 K mjesečno. 10. Na poziv šum. odsjeka za izbor članova za uzgojnu zakladu bira se ing. Marinovića i za zamjenika ing. Čeovica. 11. Na molbu podružnice iz Ljubljane, da se na raspravu zakona o lovu pozove dr. Lovrcnčič iz Ljubljane zaključeno je, da se odobrava odgovor glavne uprave, jer je nemoguće a i nepotrebno za sada pozivati dotičnog gospodina. Di o drug i tajničkog izvješća govori o uredjivanju lista. Nakon proći* tanja predlaže predsjednik, da se tajniku izrekne blagodarnost za trud koji je uložio u dvostrukom radu: kao tajnik i urednik lista, što se jednoglasno pri* hvaća. III. točka dnevnog reda. Blagajnik Čeovic čita izvješće o stanju blagajne, koje se prima na znanje. IV. točka dnevnog reda. Divjak čita predloge Save Vučetića. Glede nekih predloga zaključuje se predložiti ih ministarstvu, u koliko to već nije do sada učinjeno. O svemu da se Vučetić potanko obavijesti. O predlogu za viši kurs lugarske škole razvila se debata iz koje proizlazi mišljenje, da pitanje naobrazbe lugarskog osoblja treba riješiti jednako za cijelu državu. Zaključeno je vratiti predlog VIII. sekciji, s time, da izradi pro* jekt o tome za cijelu državu. V. Slijedeći dan započinje debata o točci 6. t. j . o stanovištu udruženja prema agrarnoj reformi. M ar i n o vi ć iznosi dosadanji rad udruženja u toj stvari. Pozvatc su sekcije I. i V., da iznesu odgovore pojedinih članova na 11 pitanja postavljenih po ministarstvu. Pošto radi kratkoće vremena nisu mogli odgovori biti sredjeni, molio je pročelnik V. sekcije, da se to pitanje skine s dnevnog reda. Misli, da se to ne učini, jer mi možemo raspravljati načeln o o tome pitanju, pošto su i svi odbornici dobili pitanja. Prihvaća se da se razvije načelna debata, a detalji se izrade tek nakon referata pročelnika V. sekcije. Lenarči č govori o šumarstvu Slovenije. Ondje je šumarstvo potpora poljodjelstvu. Poljodjelci bježe u nizine, a ostavljaju gore i šumu, koju su po* kupovali pojedinci zaokruživši ih u tkzv. veleposjede. Pojedinci dobro gospo* dare, što država ne će moći, ako se ti raštrkani veleposjedi podržave. Agrarna reforma je suprotna temeljnim princ´pima pravne države t. j . zaštiti svojine. Ono, što se hoće provesti je demagogija . Ustav nije kon* sekventan, jer veli čl. 4. da su svi državljani jednaki, a ta se jednakost ovim ne postiže. Vš e puta je 1 ha zemljišta uzrok dvojakom postupku s istim držav* ljanima. Vlasništvo po § 3. zajamčeno, a u praksi nije. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 74 <-- 74 --> PDF |
344 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Nastavi li se ovako, biće ono, što i s poljodjelstvom: smanjenje produk« čije, a uz to će se uništiti i industrija. Slijepc e v i ć: Duh vremena zahtijeva socijalizaciju. Ustanovom smo stavljeni pred gotov čin, ali u njemu nije rečeno: koliko i što treba ekproprisati. koliko i što ostaviti pojedincu. Pledira za egzistenčni minimum. Teško }c ustanoviti, gdje se sastaju interesi kolektiviteta i pojedinaca, a to je baš polazna tačka za daljni rad. Interese seljaka treba zadovoljiti, ali se ni indu« strija ne smije uništiti. Bez industrije radi poljodjelstvo jedne države samo za drugoga. Moramo postići potrebni kapacitet naše industrije za svoje potrebe. Neka se debata kreće u okviru: koliko treba zadržati veleposjednika na jednoj, a kako treba zadovoljiti interese industrije na drugoj strani? Ruži ć govori o svom odgovoru na 11 pitanja. Iznosi historijski razvoj šumarstva. Predlaže redukovan u šum u kao osnovicu. Zagovara indivis dualni sistem, kod ekspropriacije, jer je u Sloveniji loše iskustvo s komunalnim. Govori za pričuvne šume, koje će se izlučiti za industrijalne svrhe; zaštitne moraju ostati i treba ih strogo nadzirati. U Sloveniji je gotova razdioba šuma, samo će trebati provesti neke korekture. Veliki šumski kompleksi osim onih stranih državljana da se ne dijele. Privatni posjedi da mnogo više produciraju nego državni. Čirkovi ć veli, da poznaje krajeve Srbije, a ondje nema veleposjeda. O ostalim krajevima ne može govoriti bez statističkih podataka. Te treba prije svega sakupiti. U ustavu izraženo načelo je platonska želja. Ne će država imati sredstava, da to provede i plati grdnu odštetu. Definira veleposjed, da je to onaj, koji je sam dovoljan za samostalno gazdinstvo. Manojlovi ć se slaže s predgovornikom, da se ne može debatirati bez podataka, koje treba u svim krajevima države prikupiti. Govori o krčevinama, koje treba ostaviti narodu. Lang : Boji se pogrešaka, koje su učinjene po agrarnoj reformi kod agrarnog zemljišta. Po njegovom mišljenju je šumski veleposjed analogan onom kod agrikulture: počinje tamo, gdje posjednik ne može gospodariti bez naro« čitog stručnjaka. Protivi se ekspropriaeiji u korist individualne podjele, već se može eksproprisati samo za državu. Divjak : Cilj velikog posjeda je snabdjevanje okolnog stanovništva drve« tom i pašom. Prije je feudalac tražio osiguranje proti naroda, sada obratno: narod traži osiguranje protiv feudalca. Ustav misli pod veleposjedom šume, iz kojih se prije segregacije narod snabdjevao drvetom. Goederer : Po njemu Slijcpčević dolazi odozdo, Divjak odozgo i doći ćemo lako do cilja. Tiaži diferencijaciju pojma veleposjed; naglašuje veleze* mljište i veleposjed. P il epi ć: Svi smo složni u tome, da treba narodu pomoći. Samo što se boji, da narod još uvijek ne pruža jamstvo, da ne će šume biti uništene, ako predju iz ruku veleposjeda, koji s njima u glavnom dobro gospodari. Ekspro» priacijom trpjet će industrija. Stamenković : Kritikuje dosadanji postupak agrarne reforme. Treba zadovoljiti potrebe naroda, ali i industrije. Šumu treba industrijalno tako isko« ristiti, da narod ne bude prikraćen u izvršivanju svojih prava. Sporedan je vlasniku šume, a glavno je, dobiva li narod iz te šume sve, što je za njegovu egzistenciju potrebno. Rksproprisat će se samo tamo, gdje je zbilja potrebno i kod toga ne će igrati glavnu ulogu veličina posjeda, nego faktična potreba. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 345 M a r i n o v i ć slaže se s predgovornikom. U ustavu je naglašen cilj, ko* iemu se imamo približavati, ali postepeno, da ne padnemo u istu grešku kao kod agrarne reforme poljoprivrednog zemljišta, jer se pogreške na šumi ne će dati ispraviti tako lako. Podržavljavanjem šuma stranih državljana, koje spo* minjc isti članak ustava, ispravit će se mnoge nepravde i podmiriti mnoge potrebe i svest će se na minimum potreba ekspropriacije vlastitih državljana. Upozoriti ministarstvo na oprez i generalno odgovoriti, jer se u detalje ne možemo upuštati, dok se ne skupe podaci. L a n d i k u š i ć veli, da je najvažnije odrediti pojam veleposjeda. Kao u poljodjelstvu imamo i u šumarstvu mali, srednji i veliki posjed. Debata se nastavlja do 1 sat popodne i uzimaju ponovno riječ Ružić, Sli« jepčević, Stamenković, Manojlović, braneći svaki svoje stanovište. Onda se debata prekida. Poslije podne iznosi predsjednik na dnevni red p i» tanje lovskog zakona. Pozdravlja prisutne članove užeg odbora dra Zoričića i Dojkovića. Dojk o v i ć žali, da se nijesu prije mogla raspraviti glavna načela lov* skog zakona. Raspravimo ih barem sada! Prije svega treba se izjaviti, želimo li svi, da se r e g a 1 n o pravo lova ukine, ili ne, jer je to učinila svaka država, kojoj je lov: uzgo j divljači, a ne samo šport. Dr. Zoričić : Ovaj je zakon preuranjena stvar, dok nema uredjene političke uprave. To je filius ante patrem. Dok nemamo administrativnog ure* djenja države prerano je praviti ovaj zakon, jer ga mogu prilike uništiti. Protivi se regalnom sistemu. U drugim državama (Češka) ide lov paralelno s poljoprivredom, jedno i drugo je na visokom stupnju. Ondje je lov uveden na sistemu zakupa po lovnim zadrugama, koje čine općine, a pojedinci parti« cipiraju na dobiti. Ružić, Turkov i ć, Stamenković u svojim govorima iznose, da i ako je stvar preuranjena moramo na njoj raditi, da je u zgodan momenat uzmognemo gotovu iznijeti. D o j k o v i ć naglasu je, da zakon o lovu prodje kroz parlamenat a ne samo kroz zakonodavni odbor. Radi se o kompromisu sa seljacima, koji će prihvatiti zakon, čim se zagarantuje potpuna odšteta. Na upit Čirkoviće v razlaže principe lova, koji su bili u Hrvatskoj. Na koncu se vidi, da je u Austrijskoj poli bio napredniji sist,em, jer je svaki participirao na dobiti, dočim je u ugarskoj poli išao prihod lova u općinsku kasu. Ružić iznosi prilike u Sloveniji, Knežević u Bosni. Čirkovi ć nakon dogovora sa Stamenkovićem i Slijepčevićern izjav« ljuje da su sporazumi za ukidanje regain o g lova. Želi, da se izluče površine za državu, a ostalo da se dade u zakup putem d r a ž b e. M a r i n o v i ć slaže se s time, da se ukine regalno pravo lova. Sad na« staje pitanje: kako da se dražbuju lovišta? Dojkovićev predlog ide za izda« vanjem u zakup bez obzira na vlasništvo, a gg. iz Srbije i Bosne su za to, da se državn a zemljišta izluče iz toga zakupa. On predlaže kom« promis. Stavimo se na stanovište racijonalnog uzgoja divljači. Odredimo minimum, na kojem se u pojedinom kraju može uzgajati divljač, i recimo da se svako zemljište, koje taj minimum nadmašuje, izlučuje kao poseban objekt, a ostala se izdaju skupno pa makar bila i državna zemljišta. Čemu parcelirati |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 76 <-- 76 --> PDF |
346 . Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. velike komplekse drž. šuma, koji se kao takovi daju u zakup, a parcelirajući ih po općinama postižemo protivno, nego li so htjelo postići Dojkovićevim prijedlogom. Iznosi konkietne primjere. Nakon toga se razvija ž-va debata, u kojoj Dojk o vi ć brani svoje stanovište § 2. svog nacrta: »Svi zemljo« posjednici jedne pravne općine tvore lovno udruženje, koje je posebni pravni subjekt.« Nastoji dokazati, da izlučenjem drž. lovišta gube općinska na vrijednosti. U debati učestvuje dr. Zoričić, Ružić, Lang, Knežević, Ćirković, Mari* nović, Lenarčič, te se svi slažu za komprom s, predložen po Marinoviču, samo se ne mogu složiti u veličini zemljišta, koje bi bilo minimum za racionalni uzgoj divljači. Dr. Zoričić daje u tom konkretan predlog; zatim uzima riječ Mari » nović , koji žali, što se nismo o ovoj stvari mogli posavjetovati pred 4 mje« seca. Spominje, da se u Beogradu izradjuj.o lovski zakon, dakle paralelno s našim. Mi ćemo biti pozvani, da se o tom očitujemo. Onda će se opet raz« viti debata o princip, pojmovima i ako se ne složimo, bit će sav posao uza» ludan. Za to predlaže, da se svi slože u slijedećem: Neka se zamoli minis starstvo, da čim prije pozove už u anket u za lovski zakon, na kojoj će sđ raspraviti temeljni principi, a onda, kad se u tima svi slože, neka se izradjuju detalji osnove lovskog zakona, koji će biti predložen našem i lovskom udruženju. Pošto se svi prisutni slažu s tim izvodima, prihvaćena je rezolucija, koju postavlja dr. Zoričić. (Vidi 4. broj Šum. lista.) S tim je debata o lovskom zakonu završena. Sjednica se nastavlja 1. IV. u 9 sati prijo podne. Na dnevnom redu je ponovno rasprava o ekspropriaciji velikog posjeda. Lenarči č misli da smo prešli djelokrug šumarstva, raspravljajući do sada o socijalnom pitanju. Ustav je efemernog značaja; mora doći do revizije u onim pitanjima što se tiču gospodarskog života. Govori o načinu drž. uprave, koja donosi 5 K1 po ha čistog prihoda. To će isto biti s privatnim šumama, ako se podržave. Ako bude država danas sutra uspješnije radila, neka se onda raspravlja o ekspropriaciji, a sada samo u toliko, koliko je potrebno, da se nadare drvom oni, koji ga trebaju, a za to nije potrebna opća ekspropriacija. Iznosi statističke podatke za Sloveniju. Ako se samo tudji posjed uzme, protestovat će ine države. Htjelo se ovim uzeti šume kao zalog za zajam, pokriće valute itd. Boji se, da će uslijed ovih eksperimenata valuta još jače padati smanjenjem produkcije. Traži od udruženja, da se zauzme i za one članove, koji su tangirani ovom naredbom. Čeovi ć veli, da ustav naglašuje ekspropriaciju, ali ne veli, da se mora s mjesta provesti. Badava se odredjuje egzist. minimum, ako nema statističkih podataka o potrebama i odakle se pokrivaju. Država ne smije uzeti tudje šume bez odštete, a gdje su sada financ, sredstva za takove transakcije? Država ne može tako gospodariti kao privatnik. Ruži ć repliera na govore predgovornika i kuša ih pobiti. Konačno predlaže, da se zaključi debata do saziva ankete, na kojoj će se raspravljati sa statističkim podacima. M ar i nović : Ustav donesen bez sudjelovanja ekonomskih struč» njaka. U pitanju šumarstva nije nitko konzultovan i doneseno je ono, što je 1 Po predratnim cijenama. (Op. ur.) |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. diktirala nacionalna i socijalna nužda. Reklo se i obećalo puno, da se ublaže i umire duhovi. Sad se po malo likvidiraju poratni odnosi. I mi smo pozvani, da kao stručnjaci, reknemo granicu, do koje se smije natrag. Granica je faktičn a potreba . Ustanovimo tu granicu i riješili smo pitanje. Shvatiti ustav od riječi do riječi t. j . da se sve privatne šume moraju na vrat na nos eksproprisati, nije ispravno. Iznaša primjer Češke, koja je imala 7 % drž. šuma i povećala ih na 20 % ekspropriacijom. Mi imamo već 50 %, pa je pitanje, smijemo li taj procenat ovaj put povećavati u većoj mjeri? Stanje ekstcnzlvnosti gospodarenja u drž. šumama veli, da tri to bilo opasno, jer bi i privatne šume došle na stupanj gospodarenja, koji je sada u drž. šumama, a taj se može podići samo postepeno vel.kim trudom i investicijama. Nemojmo ekspropriacijom velikih posjeda u većo j mjer i odlagati to dizanje intens zivnosti drž. šumarstva, koja je baš sada na vidiku, jer se nedavno stvorio prometni kapital za drž. šumu. Želi da se donese rezolucija. Stamenkovi ć se pridružuje mišljenju, da i ako smo samo načelno raspravljali o tom pitanju, ipak treba da damo nekakav odgovor ministarstvu, naročito, da se ekspropriacija prvenstveno vrši tamo, gdje postoji ekonomska potreba, a da ćemo čim budemo u mogućnosti predmet detaljno obraditi. M a r i n o v i ć uzima završnu riječ i predlaže odgovor ministarstvu, da ovaj put ne možemo detaljno odgovoriti, ier odsjeci rada skupljaju podatke. Kad ti budu podneseni odboru izradit će detaljne odgovore i podnijeti ministarstvu. Prima se. Prelazi se na VII. točku dnevnog reda: Pitanje šumskog zakona. Marin o vi ć razlaže, da je ta tačka metnuta na dnevni red, kako bi se počelo jednom brigu voditi o toni važnom pitanju, da nas nadje svoje« dobno pripravne poziv ministarstva, koje obično stavlja kratak rok. Medjutim je došao dopis podružnice Ljubljana, koja upozoruje na parlamentarni odbor, izabran za šumski zakon. Predsjedništvo se obratilo na I. sekciju, koja je u Beogradu izvidila, da se ne radi u ovom slučaju o šumskom zakonu, već je to odbor za neku kon= kretnu stvar, što se tiče šumarskih p´tanja u Srbiji. U tom medjuvremenu izabran je u Minist. Š. i R. uži odbor, kojemu je zadaća: izradba šumarskog zakona. Informacije iz Ministarstva glase, da će taj odbor izraditi glavne pirncipe, te ih iznijeti pred odbor J. Š. U. Na temelju tih principa izradit će se nacrt šumskog zakona, koji će se iznijeti ne samo pred odbor, nego i pred opći zbor J. Š. U. Ruži ć i Slijepčcvi ć misle, da unatoč tih informacija treba zamoliti Ministarstvo Šuma i Rudnika, da ovako postupa, te ne pristupi izradbi samog zakona, dok se na užoj anketi ne slože stručnjaci u glavnim princip´ma. Ako se eventualno ne može sazvati sjednica, da se makar prep si osnovnih principa novog zakona dostave odbornicima. Prima se. VIII. točka . Odlaže se radi odsutnosti referenta prof. dra Ugrenovića. Na predlog Ružićev zamolit će se već sada Ministarstvo Prosvjete, da se srednje škole pretplate na Šumarski List. IX. Bujičarstvo. Mari n ović : Na II. sjednici uprave zaključeno zamoliti g. nads. Petroviča, da izradi protest u tom predmetu. On do sada nije dospio radi službenih poslova, da to izradi. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Nakon kratke debate prihvaćena je rezolucija, da se pošalje protest odmah a ujedno ponovno zamoli g. Petro» v i ć , da izradi čim prije pismenu predstavku. X. Eventualija. 1. iManojlović iznosi neizvedivost naredbe, po kojoj vel. župan na čelu povjerenstva odredjuje visinu stanarine za zgrade, u kojima stanuju činovnici. Šumarska direkcija je u toj stvari protestirala, pa predlaže, da i udruženje podupre ove predstavke. Prima se s time, da Manojlović predloži prepis njihovog protesta taj» ništvu, a ono će izraditi podnesak sa strane J. Š. U. 2. Slijepčevi ć iznosi tešku nepravdu, što šumari nemaju pasivnog prava glasa. To je za nas poniženje, a za državu šteta. U parlamenat treba da dolaze sve struke, a ne samo novinari, advokati i popovi. Predlaže, da se sastavi oštra rezolucija u tom smislu. Marinovi ć upozoruje, da je već iz sjednice hrv. šum. društva mini» starstvo za konstituanto bilo upozoreno na tu nepravdu, ali na žalost bez uspjeha. Pridružuje se za intervenciju u toj stvari. Stamenković : U šumarskim pitanjima ne ćemo uspjeti sve dotle, dok ne pokažemo odlučnu volju, da ćemo raditi protiv onih, koji su uzeli patent na poslanički mandat. Prihvaća se, da uži odbor, u koji ulaze Stamenković, Čirković, Perušić, dr. Landikušić i Koprivnik, izradi predstavku te je preda na nadležnom mjestu, kao i svim klubovima. 3. R u ž i ć iznosi članak ing. Kittera u »Forst» und Jagdzeitung»u« o lovstvu. Misli, da su neke stavke, kao »mi smo dio Balkana« — uvredljive. te predlaže, da se u tom smjeru nešto poduzme. Zaključeno1 je, da Ružić napiše stvaran članak o toj stvari u Šum. list. 4. Manojlovi ć iznosi, da pisanje Jugosl. Šume nije prijateljsko prema udruženju, radi čega je izgubila mnogo članova. Predlaže da se listom upozori J. Š., da u buduće zauzme iskreniji stav prema udruženju. Marinovi ć nalazi, da je kao odgovorni urednik i član redakcijonog odbora tangiran s ovom stvari. Pisanje Šume, naročiti kritika prvog broja, koje nije našla ni jedne riječi pohvale za taj list, nego samo nabrojila po» greške, koje su više manje nastale uslijed tehničkih zapreka i razumljivih po» teškoća svakog početka — pokazala je da joj nije mnogo stalo do procvata udruženja, jer ovako p´sanjc moglo je lako odbiti od društva sve, koji stoje do» neklc pasivno prema J, Š. U. Kasnije je pisanje Šume zauzelo mah, kojim se ruše principi šumarstva, te je redak, odbor našao potrebnim, da stane na obranu dekorum a šumarstva. Nastojaće se, da ti članci budu objektivni, kako i doliči ovakovom listu. — Zaključuje se: da je odbor solidara n s redak* cionim odborom, što je stao na obranu dekoruma šumarstva. Samo želi, da se u listu izbjegnu osobnosti. 5. Ruži ć predlaže da se zamoli permanentna karta za članove redak, odbora kada putuju na sjednice. Prima se. 6. Slijedeća sjednica ima biti u Ljubljani neposredno iza skupštine hrv. šum. društva, da se tako izbjegne dvostruko potovanje i trošak članova uprave, koji su ujedno članovi hrv. šum. društva. Nakon toga predsjednik zaključuje sjednicu u 1.30 sati poslije podne. |