DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Potrajnost šumskog gospodarenja. Budući da uvodnici J. Š. koji su tretirali pitanje potrajnosti, nisu imali na umu raspravljanje pitanja o uređivanju šuma (Forsteinrichtung, aménagement des forets) već načeln o pi* tanje ekonomisanja šumom uopće, moralo je lo* gično i s toga razloga da uđe u raspravu prije svega pitanj e produkcijone potrajnosti. No kad se već J. Š. upustila u to da govori o potrajnosti a stavila se pri tom isključivo na gledište prihodne potrajnosti, ne uzimajući uopće u raspravu pri= marniji i važniji pojam produkcijone potrajnosti, onda si je ona time ujedno sama oduzela solidnu stručnu osnovicu. Naprotiv mi smo se u našoj analizi ne samo strogo držali ovih kriterija, već smo morali pretpostaviti, da su svakom struč* njaku poznati ovi goli elementi, te smo, govoreći u šumsko m gospodarstvu uopće, držali na umu potrajnostprve definicije no logično smo, govoreći o prihodima (raspo= loženje s prihodima, podmirivanje potreba) pomišljal i na potrajnost druge definicije. Kod toga smo postupali analogno Wagneru,1 koji je to diferencovanje proveo obrađujući Judeichov »Forsteinrichtung«. U tom dakle zamjenjivanju i nepoznavanju osnovnih poj= mova odnosno njihovom nediferencovanju, u toni promatranju stručnih pojmova sa posve vanstručne osnovice leži izvor ne= shvatanja našeg izlaganja. Samo je na taj način moguće shvatiti, da je uopće moglo doći do onakove tvrdnje, da su »šumarstvo uopće i potrajnost« — dva pojma, dok je već iz elemenata šu« marske nauke posve jasno bez svakoga daljnjega izlaganja, da su to zapravo pojmovi, koji se ne dadu dijeliti. Samo je na taj način shvatljivo, đa je J. Š. mogla previditi, da se naša gledišta u dvije važne tačke (pretvorba šume na relativno šumskom tlu u drugu vrst kulture te pitanje prihodne potrajnosti slobodnih pri* vatnih šuma) poklapaju. Tu je dakle posrijedi nemogućnost valjane i potpune izmjene misli sve dotle, dok natanko ne objasnimo odnosnih pojmova. Vraćamo se dakle k rečenim definicijama u detalju sa željom, da to objašnjavanje provedemo. Prije svega razmotrit ćemo svaki od spomenutih pojmov a napose, zatim ćemo konstruisati minimum potrajnosti te konačno povući konkluzije o mogućnosti napuštanj a po trajnosti. 1. Produkcijona potrajnost. Biti fundamentalnu važnost produkcijone potrajnosti nije nitko bolje i potpunije karakterisao nego sam Judeich — makar da J. Š. tvrdi, da »uče= njaci Judeich, ..... itd. nisu naučali, da je potrajnost u šumar* stvu nužna« — kad kaže »nekom se šumom gospodari potrajno onda, ako se vodi briga o tome da se snova zašume sve posje= čene sastojine, tako da na taj način ostane tlo trajno očuvano za uzgoj šume.« (»Ein Wald wird nachhaltig bewirtschaftet, wenn man fur die Wiederverjimgung aller abgetriebenen Bestande 1 Wagner: op. cit. str. 319. |