DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Načela organizacije šumarske službe u našoj državi. 311 t i v n i, II. tehnički, III. odsjek za nedržavne šume i IV. računovodstv o. Prema toj podjeli preuzeo bi I. od* m sjek sve agende gore spomenutog 4. i 5. odsjeka te od 1. držav, šume; II. odsjek bi preuzeo agende 2. i 3. odsjeka, a III. odsjek bi preuzeo nadzor i upravu općinskim itd. šumama kao i šumsko redarstvo. U tom bi slučaju bio odijeljen doduše šum. polic, nadzor od gospodarstva i uprave, teoriji bi bilo zadovoljeno, ali bi u praksi imali u istom okrugu dva nadzorna činovnika. No bolje i tako, jer bi šum. polic, činovnik bio ipak organ stručne direk* čije, a ne političke oblasti kao do sada. Ako ovo i ne bi bila ona unifikacija šum. službe, koja je postignuta u zapadnim zem= ljama, ipak bi bio korak napred prema sadašnjem stanju. Ovu ćemo žrtvu rado doprinijeti, ako samo pod tim uvje* tom možemo provesti »unifikaciju«, a u nadi, da je to pribli« žavanje onom, dosada naglašivanom stanju, kod kojega, kako veli Schwappach »allein die forsttechnischen Referenten, u´nd hierin liegt doch der Schwerpunkt, sind stets die gleichen Per* sonen fur die Forstpolizei wie fiir die Verwaltung der Staats* forste.«1 III. Šumske uprave. Tijekom vremena razvila su se dva sistema, koji su značajni za organizaciju šumskih uprava. To je tkzv. nadšumarsk i (Oberforster=) i šumarničk i sistem (Forstamts*, [Forstmeis sters] i Revierforstersvstem). Ti sistemi imadu toliko varijacija, da sama imena nisu više mjerodavna za sam sistem, nego d j e 1 o? krug , koji ima dotični upravitelj.2 Prema tome bi se mogla istaći kao glavna karakteristika nadšumarsko g sistema, da je u jednu ruku ujedinjeno i vodstvo-i izvršivanje uprave . Na čelu uprave stoji akademski obrazovan šumar, koji samostalno i odgovorno upravlja povjerenom šu= mom. Da svuda sam dospije, mora imati dosta malen revir. Kod šumarničko g sistema obrazuju se uredi s velikim teritorij jima. Na čelu tih ureda stoji upravitelj (s akademskom naobrazs bom), koji imade vodstvo i daje direktivu (Betriebsfuhrung), dočim se izvršivanje same uprave (eigentliche Verwaltung) pres pušta upraviteljima revira, koji su obično stručnjaci s manjom stručnom naobrazbom (Revierforster).1´ Jedan i drugi sistem imade svojih prednosti prema kraje* vima i prilikama, u kojima se upotrebljuje. Kod velikih površina bez uređenih prometnih sretstava, gdje se jednolično i eksten* zivno gospodari, nema smisla zahtijevati od upravitelja s akad. naobrazbom, da zaviri u svaki kutić svog revira. Takovo bi 1 Dr. A. Schwappach: »Handbuch der Forstverwaltungskundc«, str. 67. - Dr. Reuss: Der Forsthaushalt 1918, str. 364. i dr. Guttenberg: Grundriss der Forstverwaltungslehre. str. 22. 3 Ima država u Njemačkoj, gdje i na čelu revira stoji akadem. izobraženo osoblje, ali samo privremeno, naročito početnici. |