DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 38 <-- 38 --> PDF |
308 Načela organizacije šumarske službe u našoj državi. mije, da je u prvom okrugu bilo razvito vrlo intenzivno gospo* darenje. U karpatskim i erdeliskim šumama bili su okruži sa 70.000, 90.000 dapače i sa 112.600 k. j . U Hrvatsko j su bila razdijeljena područja erarskih šum. ureda god. 1915. tako, da je zagrebački ured s 238.000 bio razdi= jeljen u pet okruga (s 33.000—58.000 k. j.), vinkovački sa 123.000 k. j . na tri okruga (s 37.000—46.000 k. i.), a sušački s 269.000 k. j . na tri okruga (s 53.000, 109.000 i 107.000 k. j.). Poslovi direkcija obavljaju se tako, da referent direkcije obavlja ili sv e poslove povjerenog mu okruga (teritori j jalna podjela p o s 1 o v a) ili stanovitu grupu poslova svih okruga (stvarna podjela p o s 1 o v a) ili opet na k o m b i = n o v a n ii a č i n t. j . da uz stanovitu grupu poslova samo svog okruga obavlja još i neke manje poslove, koji su zajednički za cijeli teritorij direkcije. U području svake direkcije imade i takovih poslova, koji se moraju koncentrisati u jednu ruku za cijelu direkciju. To su na= ročito tehnički poslovi: taksacija i građevine. U njemačkim drža= vama vidimo, da se tehnički poslovi obavljaju na način, koji je nama sasvim tuđ. Dok se kod nas osnivaju taksacioni uredi, koji su »pridijeljeni« direkcijama, dotle u tim državama obavljaju ove poslove baš kao i sve ostale referenti ili dapače upravitelji šuma* rija. To će nam biti sasvim razumljivo, akoi uvažimo, da su ondje tehnički radovi posvršavani, pa se kod njih već i šum. naobrazba obraća više šum. gospodarskom, nacionalno=ekonomskom i soci= jalnom smjeru. (Kaân.) Uslijed toga posvećuju ti narodi svu pažnju načinu isko s rišćenj a svojih šuma te uvedavši vlastitu režiju na svim lini= jama, ne samo da podmiruju faktičnu potrebu pijaca i zahtjeve industrije, nego i poručuju u državnim šumama prihode, koji ni u čem ne zaostaju za prihodima onih privatnih šuma, kod kojih dolazi do izražaja slobodna privatna inicijativa. Kod nas je sve to još pjesma budućnosti. Ogromne površine šuma zahtijevaju još najprimitivnije tehničke radove. Drugdje je dio taksacionih poslova dovršen i nedostatak komunikacionih sretstava je još jedina zapreka intenzivnosti. Ima međutim i tas kovih krajeva, u kojima su i komunikacije tu, samo treba jake volje. Uvjereni smo, da te ima dosta kod mlađe generacije i da će je pokazati u punom jeku, čim dođe do prilike, da mjestimice preuzme vodstvo iz staračkih i obnemoglih ruku. Te je razlike intenzivnosti gospodarenja u našoj državi imao pred očima sastavljač Uredbe od 27. juna, kada je u 51, 22. nagovijestio, da će se organizacija direkcija provesti za svaku direk= čiju napose prema prirodi njezinih poslova. Izrađujući nacrt provedbene naredbe za tu uredbu mislili smo kod rasprave o tom predmetu u J. Š. U., da će biti nužno, makar u glavnim konturama, označiti naše mišljenje i želju, kako da se organizuje poslovanje direkcija. |