DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Načela organizacije šumarske službe u našoj državi. 307


1.
Pravno = administrativno odjelenje:
(Ovamo bi spadale administracija, personalija, šum. na*
stava, pokusi, statistika, lov i pravna pitanja).
2.
Tehničko odjelenje s dva odsjeka:
a) taksacioni odsjek,
b) građevni odsjek.
3.
Odjelenje za eksploataciju šuma:
(Ovamo bi spadali i svi poslovi odjelenja za promet, trgo*
vinu i industriju).
4.
Odjelenjezanedržavnešumesdvaodsjeka:
a) odsjek za šumsku policiju i nadzor,
b) odsjek za nedržavne šume.
5. Računovodstvo.
II. D i r e k c i j e šuma.
Glavna zadaća direkcija, koja je potanko opisana u III. di=
jelu, može se ukratko označiti s dvije riječi: n a d z o r i u p r a v a.
U predašnje vrijeme dijelio se je nadzor od uprave, pa je
uprava bila centralizirana u sjedištima organa srednje inštans
čije, dočim je nadzor bio decentralizovan t. j . za više šumarija
postavljao se je nadzorni činovnik u blizini sjedišta tih šumarija.
(Lokalforstmeistersystem.)
U novije vrijeme sve većma prevladava centralizacija u sred*
njoj instanciji te spajanje nadzora s upravom. Tome je mnogo
doprineo razvoj prometnih sretstava, dizanje intenzivnosti go=
spodarenja i prevladavanje kolegijalnog sistema nad birokrat*
skim. Kontrolni organi povlače se posvuda sa svojih expozitura
u centrume direkcija i danas se može reći, da u svim naprednim
državama prevladuje sistem, kod kojega činovnici d i =
rekcije sastavljaju kolegij, koji samostalno
odlučuje u granicama velikog djelokruga.
Svaka direkcija dijeli se na okruge u koji spada po više šu=
marija. Dosadašnji »kontrolni činovnici«, koji su prije stanovali
u tim okruzima, dobivaju i sada po jedan okrug, ali stanuju u
centrumu i članovi su kolegija.
Predaleko bi nas zavelo, kad bismo isticali prednost ovog
novijeg sistema prema zastarjelom sistemu eksponiranih nad=
zornika, jer je to pitanje već pred decenijima raščišćeno u šu=
marstvu. Bit će svakako zanimljivije navesti nekoliko primjera


o veličini tih nadzornih okruga. Ta« je ovisna o razvoju komunis
kacionih
sretstava i intenzivitetu gospodarenja.
U Bavarsko j dolazi na jednog nadzornog činovnika po


48.000 k. j . državne i općinske i otprilike isto toliko privatne
šume.
U Prusko j veličina varira prema pokrajinama te na jed*
nog nadzornog činovnika dolazi 3—8 šumarija.
U Ugarsko j je u najmodernije uređenoj direkciji u
Beszterczebânyi (sada Banska Bistrica u Č. S. R.) bio jedan okrug
samo 17.713 k. j . velik (3 šumarije) a kod iste direkcije je bio i
okrug od 67.353 k. j . sa sedam šumarija. Samo se po sebi ražu*