DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. 303 Nepovoljnost nejednake dobi otegoćuje dakako i bonitira* nje; isto takove poteškoće zadaje i određenje sklopa. Da se potanje pozabavim određivanjem ovih faktora´ po>gle= dom na prebornu šumu, prekoračio bi i onako široke granice ovoga članka.1 Radi općega interesa navest ću samo tablicu po inž. Sacheru za bonitiranje naših prašuma i to po visini stabla s prsnim ...* mjerom od 40 cm, koji se određuje mjerenjem kao srednja vri* jednost od više zgodno odabranih stabala ili još bolje po grafi« konu. Bukva Hrast Omora i jela Bor -. Visina u Visina OJ Visina Visina -. u ´5 u ´S u 1! u c ´ metrima o metrima 0 metrima metrima 0 m ffl m 1 03 ! preko 34 I preko 31 i preko 36 I preko 34 1 32-34 I/II 29 — 31 i/II 34-36 I/II 32 — 34 I/II 29-31 II 26- 28 II 31-33 II 29-31 II 26 — 28 II/III 24-25 II/III 28-30 II/III 26 — 28 II/III 23-25 III 22-23 III 25-27 III 23-25 III 20 — 22 III/IV 20-21 III/IV 22-24 III/IV 20-22 III/IV 18-19 IV 18-19 IV 20-21 IV 18 — 19 IV 16-17 IV/V 16-17 IV/V 18 - 19 IV/V 16-17 IV/V ispod 16 V izpod 16 V ispod 18 V izpod 16 V Kao prosječno doba i prosječna visina ne« jednako stare sastojine uzimalo se je kod nas u Bosni doba i visina srednjega stabla, čiju kružnu plohu daje kvocijent iz kru* žne plohe satcjine i broja stabala. Ovi se podaci određuju bolje po grafikonu nego na oborenome stablu.) Omje r smjes e pocijeni se po kružnim plohama, koje zauzimaju stabla pojedinih vrsta drveća. 0 b r a s t se izračuna po svim ovim faktorima iz tablica. Sve su to pojmovi, koji se izvode iz normalne slike preborne šume obzirom na gospodarenje raznim ophodnjama i ophodnji* čama, a podataka o toj normalnoj slici do danas nemamo žali* bože do danas skoro nikakvih- te smo prinuždeni, da upotreb* ljavamo podatke jednakodobnih sastojina. Pobliže o određivanju mjere koriščenja pomoću stabalnih razreda: Gut* tenberg, Die Forstbetriebscinrichtung. Wien und Leipzig, Franz Dcntiehe 1903. Dr. Hufrmgl, Praktisehe Forsteinriehtung, Wien, Frick 1921. (Tokom ove go* dine mislim izdati prevod ovoga zadnjega djela, koje je dragocjeno za sva» koga praktičara.) - Za objelodanjcnje dosada stečenoga iskustva na polju uređivanja pre» bornih šuma, b´o bi osobito pozvali ing. Hugo Sacher, direktor u Teslicu, koji je vodeći velikom energ´jom i uspjehom poslove uređivanja kod šum. odsjeka u Sarajevu imao prilike, da pokupi u tome pogledu najopsežniji materijal i da steče vanredno iskustvo. |