DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 32 <-- 32 --> PDF |
302 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. možemo prometnim sretstvima da dohvatimo i ako su dobni (debljinski) razredi po prilici normalno zastupani. Šta ćemo preko ove mase sjeći, ovisi o ophodnjici, koju mislimo odabrati. Prema načelima gojenja šuma trebala bi da bude ova što kraća; obzirom na naša prometna sredstva (ekstenzivno gospodarenje) izabraćemo što dulju. Mjerenjem godova ustanovićemo po pri; lici prsni promjer stabala, koja će u tome razdoblju dorasti do debljine, koja odgovara zrelosti za sječu, čime ćemo dobiti deb? ljinu, od koje naviše smijenio sjeći. Time ćemo, ako su debljina ske klase po prilici normalno zastupane, sjeći manje od ukup* noga prirasta, jer — kako znamo — imamo u mlađim razredima više stabala, a i prirast će se povećati iza provedene sječe i to usljed povećanja pristupa svjetlosti. Broj stabala mlađih dobnih razreda je pri prebornoj šumi u razmjeru prema visokoj šumi s čistim sječama manji, ali će mnogo manje stabala podleći borbi za opstanak, nego pri jednakostarim sastojinama. (Međutimna sastojina). U onim šumama, koje se sastoje većinom iz staroga drveća s pomlatkom ili bez pomlatka, morat će se sječa staroga drveća podijeliti na toliko godina, da se donekle prebrodi doba, do ko= jega će pomladak postići zrelost za sječu ili ćemo nastojati, da to postignemo rezervom u novcu, osobito ako vlada povoljna konjunktura ili ako drveće ne trpi dalje otezanje s koriščenjem. Prašuma i preborna šuma zahtijevaju već pri sastavljanju opisa sastojine posve odvojeno postupanje od onoga, koje je u običaju kod sastojina iste dobi. Prosječno doba sastojine nejednake sta« r o s t i ne daje nam potpunu sliku te sastojine, jer ne pokazuje, koji su dobni razredi i u kojoj mjeri zastupani. O načinu, kako se ima da ustanovi, nijesu ni učenjaci na čistu, dapače ni defmi= čije za prosječno doba nejednakodobne sastojine nemamo, ako je dosadašnja definicija, da je to doba jednakodobne sastojine, koja daje istu masu, neispravno.1 (Pitanje je hoće li masa nejed= nakodobne sastojine, koja sada odgovara masi 40 godišnje, jed* nakodobne sastojine, iza 20 godina imati masu, keja će odgova* rati masi 60 godišnje jednako stare sastojine.) Hufnagl kaže, da će se opis sastojina preborne šume u mnogome pogledu razlikovati od opisa sastojina, kojima se go* spodari sječama. Rubrika »vrst drveća i sastojinska karakteri* stika« morat će sadržavati bliže podatke o broju dobnih razreda, koji su zastupani u sastojim, dok će rubrika »doba« često sasvim otpasti. Ako se uređivanje temelji na razredima stabala, mora da već opis sastojina sadržaje podatke o tome, koliko je stabala svakoga razreda zastupano´ u sastojini. Za doba se u prebornoj šumi mora često da supstituira đebs ljina; tada se ne kaže, da je stablo zrelo za sječu u 100. godini, nego sa prsnim promjerom od . cm. Često stabla raznoga pros mjera ne stoje u direktnome odnošaju s dobom. 1 Dr. Levaković pisao je o tome opširno u »Šumarskom listu«. |