DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. 30! drveća bonitete i oplodnje konstantne veličine, koje se u po* :-:ebnoj rubrici mogu uvrstiti u tablicama prihoda kao što je to u Feistmantelovim tablicama i učinjeno. Mogla bi se dakle da preporuci modifikacija, da se normalna zaliha računa sumiranjem tablica i te dakako za obrast, koji mislimo zbilja postići. Tako bi se po Wasznerovoj modifikaciji računalo mjesto: normalna zaliha = na najbolji bonitet reducirana ploha X pro* sječni sječivni prirast po ha X vjerovatni obrast (0-9) X pole* vina oplodnje; normalna zaliha — na najbolji bonitet reducirana ploha X normalna zaliha po ha X vjerovatni obrast (0-9). N. pr. po prirastu: za bukovinu II. bon. zn = 1971 (5"19 X 09) X -^ -= 5.843 m* 2 za jelovinu I. bon. zn = 34M7 v (1Q70 < 0´9) X -— = 19´917 m3 ukupno . . 25"760 m3 po normalnoj zalisi: za bukovinu II. bon. zn = 1971 X (26775 X 0-9) = 4.750 m3 za jelovinu I. bor.. zn = 34´47 < (603´08 X 0´9) = 18709 m3 ukupno . . 23.459 m3 Mjesto ophodnje imalo bi se kod Wasznerove metode da uveiie doba izravnanja osim za iznimni slučaj, da se radi o pro* sječnome etatu za narednu ophodnju, a za taj se slučaj ne bi smio da uvrsti tekući prirast, nego prosječni sječivni, eventualno aritmetična sredina od sadašnjega i prosječnoga budućeg pri* rasta. Kako je prije navedeno, ne bi se rezultat ovoga računanja smio da upotrijebi kao mjerodavna veličina pri odmjerivanju dozvoljene visine sječe u privatnim šumama, ni za ustanovljenje godišnjega etata u neuređenim ili manjim šumskim gospodar* stvima uopće, nego kao kazalo za potrajnost prihoda, da znamo, kakav će upliv na visinu etata u budućnosti imati sadašnje ko* rišćenje. Pleha, masa, razmjer dobnih razreda, tekući prirast, razmjer stabala po debljini i doba, koje odgovara svakome stepenu debljine daju nam podatke, pomoću kojih ćemo prema dana* šnjem stanju znanosti urediti koriščenje i odrediti njegovu mjeru. Bosna i Hercegovina te sve zemlje istočno od njih područje su prašuma, koje treba da se prevedu u preborne šume. Ako ustanovimo debljinu stabala, koja odgovara vremenu ophodnje, koju mislimo usvojiti, možemo da odredimo masti, koju je priroda u stoljećima nagomilala. Ovu masu dakako mo* žemo u glavnome većinom odmah da siječemo i to u koliko je |