DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 30 <-- 30 --> PDF |
300 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. dina , nakon kojega će se roka tekući prirast ponovno usta* noviti. Guttenberg kaže, da bi se, ako se računa prosječn i pri= hod za cijelu ophodnju, morala uvrstiti za prirast aritmetična sredina iz sadašnjega prirasta i budućega prosječnog prirasta. Kao prirast smije se u smislu uređena prihoda upotrijebiti samo prosječni, a ne tekući, jer samo od prvoga ovisi budući sječivni prihod. Kao dokaz tome iznosi naprijed navedeni zgodni primjer. Ukupni tekući prirast nije uz abnormalno stanje kon* stantna veličina. U sijed sječe sastojina s malim prirastom i uspjelih kultura može se ukupni tekući prirast znatno da povisi. Tekući bi se prirast pri određivanju prihoda za dulje razdoblje mogao upotrijebiti samo, ako bi se svake godine (svakoga de* cenija) ponovno ustanovio. Iz navedenoga slijedi, da se uz reviziju iza 10 godina može da upotrijebi faktični tekući, inače prosječni sječivni prirast, eventualno aritmetična sredina od sadašnjega i prosječ= noga budućeg prirasta. Kako se sada obične računa s re= vizijom iza 10 godina, gubi računanje prosječnim prirastom teren. Faktičn a zalih a je sadašnja mjerena ili procijenjena masa sastojina. Normalna zaliha može da se ustanovi sumiranjem tablica ili iz prosječnoga sječivnog prirasta, ali ne za obrast 1, nego za onaj obrast, koji mislimo zbilja postići (0-8—0´9). Doba izravnanja ne stoji ni u kakovom savezu s trajanjem oplodnje, osim ako imamo da ustanovimo prosječni prihod naredne oplodnje, što skoro nikada neće biti slučaj. Za to ga treba uzeti što kraće, ako se višak u zalisi sastoji iz zrelih ili prezrelih sastojina. Prema tome bi se bosanskoj metedi moglo spočitavati, da je trebala imati pred očima, da se ne radi o određivanju pro= sječnoga prihoda jedne oplodnje, nego će se iza 10 godina etat ponovno odrediti te da prema tome valja uzeti tekući prirast na masi, koja je ustanovljena mjerenjem ili procjenom. Za usvojeni način bila je sigurno mjerodavna jednostavnost računa, dopuštena aproksimativnost i okolnost, da su sastojine, koje imaju veću masu i starije te nije velika razlika, ako se njihova masa odredi procjenom po tablicama ili množenjem prosječnoga sječivnog prirasta s dobom. Kako je poznato dobije se normalna zaliha točnije sumi* ranjem tablica nego množenjem prosječnoga sječivnog prirasta sa polovinom ophodnje, u kojem slučaju dobijemo preveliki re= zultat. (Točniji bi faktor bio mjesto 0\5 samo n. pr. za jelu 0´45, za smoriku 0-47, ali i ovaj nije dakako matematički ispraven, jer bi strogo uzevši svaka oplodnja zahtijevala drugi faktor.) Izračunanje normalne zalihe sumiranjem tablica nije skop* čeno s poteškoćama, jer su normalne zalihe za pojedine vrsti |