DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Upotreba austrijske kamcralne takse za izračunavanje etatu. 1. iz uređenja poslovanja pogledom na prostor i 2. iz upotrebljene metode uređivanja prihoda (po vremenu). Nije dakle uopće dopušteno, da se onoj posljednjoj metodi predbaci, da zapostavlja uređenje po prostoru, ono bi se moglo samo predbaciti ukupnom načinu uređivanja. Oba se pako nas žalost većinom smatraju jednim, jer se nigdje ne zahtijeva jasno dijeljenje obih zadaća.1 Ovo razlaganje dr. Wagnera pokazuje nam uz sve ostalo, što je naprijed navedeno, polje na kome se metoda kameralne takse uz ostale metode može još i danas da upotrijebi, etata, nego kao kazalo za potrajnost prihoda. Stroga se potrajnost prihoda po današnjem s hvatanju obično ne će pod svaku cijenu u s p o = stavljati, ali je korisno da znamo, kakav će upliv na visinu etata u budućnosti imati sadaš* nje koriščenje. Etat, koji dobijemo uspoređivanjem sa prirastom i uspo* ređivanjem faktične zalihe s normalnom, ne mora biti uzrokom, da se promijene ustanove specijalne ili opće sječne osnove, ali će nas već sada uputiti, kuda obzirom na potrajnost vodi mjera koriščenja, koju smo usvojili. Pogledom na ovu zadaću posve je izlišno1, da izračunana data budu posve točna, kako je i nemoguće i nepotrebno točno uređenje etata s gledišta najstrože potrajnosti. Što se tiče određivanja pojedinih članova obličca kameralne takse vidimo slijedeće: Priras t se računa kao prosječni sječivni prirast, kao tekući prirast i kao aritmetična sredina iz tadašnjega i prosječ* noga budućeg prirasta. Kako se vidi iz ocjene instrukcije iz god. 1856. te iz ocjene Karlove metode, Judeich je bio1 za upotrebu tekućega prirasta; isto svi za ovaj prirast dr. Hufnagl, Waszner i badenska instruk; čija, a od starijih autora Huber i Karl. Za prosječni sječivni prirast zalaše se odlučno Guttenberg, a upotrebljava se i u bosanskoj metodi. Valja imati na umu, da prosječni sječivni prirast predstavlja u glavnome gornju granicu opće veličine prirasta, a tekući koli* činu, koju se može koristiti, a da se drvna zaliha gospodarstvene jedinice ne poveća niti umanji. Pri normalnome stanju šume bio bi ukupni godišnji tekući prirast jednak ukupnome godišnjem prosječnom prirastu. Judeich, dr. Hufnagl i badenska metoda zagovaraju tekući prirast, jer imaju pred očima reviziju iza 10 g o * Za gospodarstvo ćtetne posljedice spajanja uređivanja prihoda s uređenjem po prostoru osobito se oštro ističu kod rasšestarenja po plosi i kom» biniranoga rasšestarenja. Usporedi o tome: Wagner, Die Grundlagen der raumlichen Ordnung im Waldc, 2. izdanje, str. 333—350. |