DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1922 str. 26 <-- 26 --> PDF |
296 Upotreba austrijske kameralne takse za izračunavanje etata. g. 1901 ne spominje, da je Hufnagl u svojoj knjizi navada ne zbog toga, što bi bio mišljenja, da odgovara sadašnjem stanju nauke, nego zbog toga, što su mnogi primorani da je upotreb* ljuju, a ima i mnogih, koji su joj skloni. Tako Guttenberg ovoj metodi ma i nerado u pomanjkanju boljega sredstva daje mjesta za određivanje potrajnoga etata u prebornoj šumi, ali je prinuž* den da opet na drugome mjestu prizna, da se kontroli ustanov* Ijenoga etata po jednoj od zališnih metoda može pripisati samo mala vrijednost. Ovo je ocjena zališnih metoda uopće i kameralne takse na* pose pogledom na današnje stanje nauke o uređivanju šuma. Ona tereti sve navedene modifikacije, osnivale se one na pro* sječnome ili tekućem prirastu, računale se zalihe po prosječnome prirastu, kontrolnoj masi ili po tablicama, upotrebljavalo se vri* jeme izravnanja ili ophodnja, uvijek ćemo dobiti neku mjeru ko* rišćenja, kojom ćemo — ali samo opet pretpostavivši neku gospodarstvenu osnovu i ne pitajući uz koj e žrtv e — uz potrajno gospodarenje u okviru jedne op* hodnje postići donekl e normalni razmjer i poredaj dobnih razreda. Kameralna taksa ima prednost jednostavnosti, koja je uz* rokom, da se još i danas upotrebljava i biće uzrokom, da je pro* pisana i danas u Bosni. Poznavanje njezinih mana i od onih, koji su tu metodu pro pisali, vidi se najbolje iz dometaka austrijskoj instrukciji iz go* dine 1893 i bosanskoj naredbi, da se zapriječe očite zle posije* diče postupanja po ovoj metodi. Uza sve to će vlasnik neke šume, koja se sastoji iz prašta* roga drveća i podmlatka te joj je zaliha manja od normalne moći da siječe u smislu bosanske naredbe samo po kameralnoj taksi izračunani état i to u razmacima od 5—5 godina! Po Wasznerovoj metodi bi se ta zaliha prastaroga drveća — pa makar bila masa šume i veća od normalne zalihe — vukla dapače kroz cijelo vrijeme ophodnje! Prema navedenome izgleda kao da je najbolje, da défini* tivno pokopamo računanje etata po zališnim metodama, među* tim nije posve tako. Dr. Christof Wagner, profesor šumarstva na sveučilištu u Tiibingenu, koji je izdao treće izdanje Loreyeve enciklopedije šumarske znanosti, obradio je tamo Judeichovo uređivanje šuma i nadodao novi sistem metoda uređivanja šumskih prihoda (god. 1912.).1 *Po njegovom se mišljenju pri sastavljanju sistema ne srni* jemo obazirati na zadnju svrhu metoda, jer je ta za sve manje više ista — naime, da se primjerenim uređenjem prihoda otvori Bilo je posebno obrađeno u djelu: Wagner, Die Grundlage der riiumli= ehen Ordnung im Walde, 2. izdanje, str. 317 i naredne. |